U ovim koronavirusnim vremenima, kada smo višom silom epidemioloških (ne)prilika komunikacijski ograničeni tek na uzak krug ljudi unutar svojih domova i ponekog radnog mjesta, prema ostatku svijeta smo u smislu informacija orijentirani isključivo konzumerski, posredstvom medija koji nam serviraju vijesti, informacije, podatke i brojke, brojke, brojke…
Većina tih numeričkih podataka kojima smo obasuti orijentirana je na faktografsko nabrajanje onoga što se već dogodilo: koliko je do sada pozitivnih na SARS-CoV-2, koliko oboljelih od COVID-19, koliko pacijenata na respiratorima, koliko oporavljenih… A svi mi (sami za sebe ili u raspravama po društvenim mrežama) iz tih brojki pokušavamo donositi zaključke neposredno vezane uz ono što nas zaista zanima: kada ćemo moći u birtiju a kada na šišanje, koliko još dana do odlaska na posao, a koliko do godišnjeg odmora na moru…, ukratko - kada će sve ovo završiti?
Radujte se narodi, jer je Udruga matematičara Amerike (MAA, Mathematical Association of America) izradila statistički model kojim je moguće s prilično velikom pouzdanošću (od 97% do 99%) procijeniti dinamiku epidemioloških događaja tijekom širenja COVID-19 unutar jedne države – od brzine širenja, preko vrhunca broja oboljelih, sve do jenjavanja epidemije i aproksimativnog datuma njezinog završetka.
Nastavite čitati ovdje.