IZBORI 2020: Furio Radin jedini je kandidat talijanske nacionalne manjine

Furio Radin jedini je kandidat za saborskog zastupnika talijanske nacionalne manjine, što znači da će sigurno ući i u novi saziv Hrvatskog sabora. Predajući svoju nezavisnu kandidacijsku listu Državnom izbornom povjerenstvu, kazao je da to čini zadnji put. Ovaj iskusni političar, inače diplomirani psiholog i doktor znanosti, jedan je od najdugovječnijih parlamentaraca, a u posljednjem je sazivu bio i jedan od potpredsjednika Hrvatskog sabora.

Što Vas je potaknulo da se po deveti put kandidirate za saborskog zastupnika i s kakvim se programom i porukom ovaj put predstavljate svojim biračima?

Ostaje još mnogo problema koje treba riješiti, kako onih općenitih, tako i onih vezanih za talijansku zajednicu. Za to će trebati iskustvo, a ja imam još snage za borbu. Moj program sadrži 11 točaka i može se svesti na jednu jedinu riječ: Preživjeti. Preživjeti kao zajednica i kao kultura te sačuvati naš talijanski identitet bez kojeg bi ova regija bila ista kao bilo koja druga u Hrvatskoj, bez pravih posebnosti. Talijanski identitet je, iz povijesnih razloga, prisutan i u drugim autohtonim stanovnicima Istre, Rijeke i Kvarnerskih otoka. Naravno, to vrijedi i za hrvatski identitet kod domaćih Talijana.

Koja su Vaša najznačajnija postignuća u dosadašnjem radu u Saboru i koji su ciljevi koje svakako želite ostvariti do kraja novog mandata?

Budući da moramo biti sažeti, reći ću slijedeće: s usponima i padovima, preživjeli smo i sačuvali našu kulturu, jezik i identitet. To je, naravno, bio zajednički posao s našim institucijama i istaknutim pojedincima.

Smatrate li da je talijanska nacionalna manjina previše nevidljiva u Hrvatskoj izvan granica Istre? Koje potrebe i pitanja vezane za talijansku nacionalnu manjinu hrvatska država treba riješiti?

U Hrvatskoj svi znaju za talijansku manjinu, njenu organizaciju (Talijansku Uniju) i njene institucije, posebno one informativne. Najbolje smo organizirana manjinska zajednica u Hrvatskoj i, između ostalog, izdajemo jedini dnevni list koji nije na hrvatskom jeziku. Ima li problema koje treba riješiti? Koliko hoćete! Od službene i javne uporabe talijanskog jezika, do problema vezanih uz obrazovanje, među kojima su na prvom mjestu državna matura i talijanski jezik kao pravi, a ne fakultativni predmet u hrvatskim školama dvojezičnih sredina. Zatim, od implementacije međunarodnih sporazuma, do dodatnog prava glasa, koje za sada postoji samo na lokalnom nivou, dok ga je na državnom parlament usvojio, ali Ustavni sud ukinuo. Mnogi su još drugi problemi navedeni u mom programu.

Kako ocjenjujete današnje odnose između Hrvatske i Italije, a kako veze pripadnika talijanske nacionalne zajednice s Italijom (prati li ih i podupire talijanska država dovoljno)?

Odnosi između država su dobri - napokon pripadamo Europskoj uniji. Po nama, ta je briga bila na višem nivou u prošlim vremenima, ali je još, s financijskog stanovišta, itekako važna, jer bi bez nje mnoge naše aktivnosti nestale ili bi bile reducirane.

Istru, koja se danas ponosi svojom multikulturalnošću, obilježili su teški povijesni događaji koji su ostavili duboko ukorijenjene posljedice, kako fašizam, tako egzodus Talijana nakon 2. svjetskog rata. Kako danas pristupiti tim temama, posebno u svjetlu sve glasnijih zagovaratelja nacionalizma i ekstremizma i na hrvatskoj i na talijanskoj strani?

Svatko bi se trebao ispričati za svoja nedjela i zločine svojih ekstremista, a ne stalno pričati o tuđim. To bi bio prvi, nužan korak za zatvaranje jedne tužne stranice povijesti.

Kako odgovarate kritičarima koji kažu da je došlo vrijeme za promjenu i neka nova lica koja će predstavljati talijansku manjinu u Saboru?

Isto kako bih odgovorio i na opasku da bi općenito trebala nova lica u nacionalnoj i lokalnoj politici. Neka se kritičari natječu ili neka nađu nekog tko će se natjecati. Neka idu na izbore i tako stave svoj ego na kušnju. Pričati može svatko.

Nerijetko je na meti kritičara i poseban status manjina u hrvatskom parlamentu. Ima li današnji sustav uključivanja predstavnika manjina u rad Sabora loših strana i, ako da, kako biste ga poboljšali?

Status manjina je poseban, i to se zove pozitivna diskriminacija, ili ga nema. Treba samo promijeniti zakone, ali za to je potrebno imati dvije trećine glasova, upravo onoliko koliko je trebalo za njihovo donošenje. Referendum ne može unazaditi dostignuti nivo ljudskih prava, već samo poboljšati ga. Dakle, poseban status nacionalnih manjina se može poboljšati samo tako da im se da dodatno pravo glasa, predviđeno Ustavom u članku 16.

Kojoj ste od današnjih političkih opcija bliži po svjetonazoru i ciljevima?

Ja sam lijevi liberal ili, ako hoćete, liberter. Desni ekstremizam za mene ne dolazi u obzir. S desnim i lijevim centrom može se razgovarati i potpisati programske sporazume, s garancijama da će oni biti i ostvareni. Ili ostati u oporbi, što je za mene najizglednija mogućnost. To bi mi bio četvrti put u oporbi.

Kako vidite budućnost Istre - po pitanju političkog preustroja (kao zasebnu hrvatsku županiju, euroregiju ili nešto treće) i općenito?

Mogu izreći samo moju želju: Istra kao regija s posebnim ovlastima. Autonomna s funkcionalnog stajališta, kao susjedna Furlanija - Julijska krajina. Ima nas malo koji govorimo o tome danas, pa nema brige za hrvatske nacionaliste. (Kristina Flegar)