S prvim danom 2021. krenuo i peti krug porezne reforme - što se mijenja?

Foto: Vedran Stapić

Ušli smo s prvim danom 2021. godine i u peti krug porezne reforme, čija se vrijednost procjenjuje na oko dvije milijarde kuna.

Podsjećamo, na snagu stupa niz novih zakona, ili izmjena i dopuna već postojećih poput poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza o PDV-u, o fiskalizaciji u prometu gotovinom te o financiranju lokalnih jedinica, ali i novi Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, o strancima, kao i novi zakoni koji reguliraju bankarski sektor. 

Veća minimalna plaća i nacionalna mirovina 

Prije svega, minimalna neto plaća u Hrvatskoj od danas iznosi 3400 kuna, što je za 150 kuna više nego lani odnosno bruto je 4250 kuna, što je više za 187,49 kuna. Dobre vijesti stižu i studentima koji rade preko student servisa, a čija satnica je s minimalnih 25,39 povećana na 26,56 kuna. 

Kreće i nacionalna mirovina za starije od 65 godina koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu, u iznosu od 800 kuna. Prve isplate te naknade trebale bi krenuti u veljači, a za siječanj 2021. godine. Međutim, važno je istaknuti da se osobe moraju same prijaviti pa ako znate nekoga, posebice u seoskim sredinama, a da nije upoznat s ovom izmjenom - svakako im pomozite ostvariti svoje pravo.

Prema procjenama iz Vlade, u prvoj će godini biti nešto manje od 20.000 onih koji će primiti ovu mirovinu. 

Snižene su i stope poreza na dohodak; ona od 24 na 20 posto, a od 36 na 30 posto. Kada je u pitanju stopa poreza na dobit, ona se za poduzetnike s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjuje s 12 na 10 posto. Podignut je i prag za plaćanje PDV-a prema naplaćenim naknadama - sa 7,5 na 15 milijuna kuna.

Lakše zapošljavanje stranaca 

Počinje i, kako smo pisali, obveza provođenja postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, kao i iskazivanja QR koda na svakom izdanom i fiskaliziranom računu. 

Ukida se model kvota za zapošljavanje stranaca iz trećih država i prelazi na novi koji bi poslodavcima trebao olakšati njihovo zapošljavanje. On se temelji na mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o opravdanosti zapošljavanja državljana trećih zemalja i izdavanja dozvola za boravak i rad na način da poslodavci prije podnošenja zahtjeva moraju prethodno zatražiti od HZZ-a provedbu testa tržišta rada.

Međutim, Zakon je propisao i iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano uz deficitarna zanimanja poput tesara, zidara, konobara, mesara te u slučaju sezonskog rada do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu.

Izmjene Zakona o šumama predviđaju sniženje naknade za općekorisne funkcije šuma, i to za oko 10 posto - s 0,0265 posto godišnjeg prihoda ili primitka na 0,024 posto.