Europa gradi meteorološki satelit koji će pokriti Arktik i omogućiti bolje prognoze vremena

Točne vremenske prognoze važan su dio svakodnevnog života, koriste se od jednostavnog odlučivanja koju odjeću odjenuti do planiranja žetve usjeva, usmjeravanja brodova i upravljanja obnovljivim izvorima energije.

Arktik nepokriven satelitima

Današnji sateliti, kako oni u geostacionarnoj tako i oni u polarnoj orbiti, pružaju mnogo informacija koje meteorolozi rutinski koriste za predviđanje vremena. Međutim, Arktik je i dalje nedovoljno pokriven.

Arktička meteorološka satelitska misija isporučivala bi gotovo stalni tok podataka o temperaturi i vlažnosti sa svih mjesta na Zemlji (ESA)

Europski geostacionarni sateliti Meteosat, smješteni 36.000 km iznad ekvatora, svakih pet minuta odašilju slike Europe i svakih 15 minuta slike cijele Zemlje, ali ne pokrivaju područja bliže polovima pa se ne mogu koristiti za prognozu arktičkog vremena.

Iako sateliti MetOp šalju podatke dok oko zemlje kruže od pola do pola u nižoj orbiti, treba im do 24 sata da postignu globalnu pokrivenost.

MetOp je bio prvi europski meteorološki satelit koji je 2006. obišao Zemlju od pola do pola, na visini od 800 km (ESA)

ružajući globalna mjerenja atmosferske temperature i vlažnosti s čestim vremenima ponovnog posjećivanja, budući arktički meteorološki sateliti u orbiti oko Zemlje nadopunit će podatke koje trenutno prikupljaju MetOp i američki Joint Polar Satellite System. To će poboljšati vremenske prognoze, posebno na Arktiku, kojem nedostaju podaci potrebni za kratkoročne prognoze.

Konstelacija malih satelita

Arctic Weather Satellite zamišljen je kao konstelacija malih satelita s polarnom orbitom, od kojih svaki nosi jedan instrument - 19-kanalni mikrovalni radiometar s poprečnim stazama.

Arktička meteorološka satelitska misija isporučivala bi gotovo stalni tok podataka o temperaturi i vlažnosti sa svih mjesta na Zemlji, što bi pak omogućilo kratkoročne prognoze na Arktiku, ali i preciznije vremenske prognoze širom svijeta. Između ostalog, ove sonde bilježile bi i kratka kolebanja vlage, a ti se podaci onda mogu koristiti za praćenje oluja i ekstremnih vremenskih prilika.

Kao prvi korak ESA je sklopila ugovor o razvoju, gradnji, lansiranju i upravljanju prototipom ovakvog satelita. Ugovor, vrijedan više od 32 milijuna eura, potpisan je sa švedskim konzorcijem OHB u koji je uključena 31 tvrtka 12 država članica ESA-e.