Odaberite teme
- Poreština
- Iz Grada Poreča
- SŠ Mate Balote Poreč
- Istra
- Kultura
- Hrvatska
- EU
- Svijet
- Sport
- Crna kronika
- Gospodarstvo
- Tehnologija/znanost
- Zdravlje
- Zanimljivosti
- Zabava
O Portalu
Hrvatska se pridružuje borbi protiv klimatskih promjena: Zatvara li se termoelektrana Plomin?
Prema navodima Jutarnjeg lista, termoelektrana Plomin bi nakon više od 50 godina aktivnog rada mogla biti ugašena a, prema daljnjim neslužbenim informacijama, Hrvatska bi u razdoblju od 2030.- 2035. trebala potpuno odustati od upotrebe klimatski najštetnijeg fosilnog goriva - ugljena.
Premda dosad za to nije postojao jasno definirani rok, iz nacionalne Niskougljične strategije moglo se iščitati da se korištenje ugljena ne planira nakon 2040., godine u kojoj istječe životni vijek Plomina 2, jedine preostale termoelektrane na ugljen te ujedno i najviše građevine u Hrvatskoj.
Ipak, ističe Jutarnji list, čini se kako će elektrana morati biti ugašena znatno prije. Novi rok za "phase out" ugljena u svojem obraćanju na velikoj klimatskoj konferenciji COP26 u škotskom Glasgowu najavio je premijer Andrej Plenković.
Napuštanje ugljena kao prvi korak protiv smanjenja emisija ugljikovog dioksida
Preuzimajući raniji rok za odustajanje od korištenja ugljena, Hrvatska se pridružila dominantnom trendu među razvijenim državama svijeta, a naročito članicama Europske unije, koji je na trenutnoj klimatskoj konferenciji u Glasgowu dodatno došao do izražaja.
Napuštanje ugljena smatra se ključnim prvim korakom u borbi za radikalno smanjenje emisija ugljikovog dioksida te sprečavanje klimatskih promjena.
Takva odluka danas nosi i svoj ekonomski racional, budući da su termoelektrane u EU proteklih godina izložene znatnim opterećenjima koje njihov rad često čine neisplativim. Cijene ugljikovih emisija, odnosno troška koji zbog visokog udjela ugljika u ugljenu znatno više opterećuje ugljenske elektrane od sličnih postrojenja pogonjenih prirodnim plinom, naglo rastu.
Uz to, mnoge velike financijske institucije naprosto su prestale financirati projekte vezane s energetskim korištenjem ugljena, zbog čega se poslovni model ugljenskih elektrana posljednjih godina znatno pogoršao. S druge strane, ranije zatvaranje ugljenskih elektrana potez je koji otvara mogućnost korištenja značajnih financijskih povlastica koje Europska unija nudi u kontekstu zelene tranzicije, a koji se mogu iskoristiti za ulaganja u zamjenske, niskougljične kapacitete ili mitigiranje društvene štete nastale prekidom korištenja ugljena u lokalnim zajednicama.
Iako odluka o ranijem odustajanju od energetskog korištenja ugljena de facto znači i zatvaranje termoelektrane Plomin 2, to nužno ne znači i kraj djelatnosti proizvodnje električne energije na toj istarskoj lokaciji, nagađa Jutarnji list. Naime, Hrvatska elektroprivreda - vlasnik elektrane - već je na slučaju stare elektrane Plomin 1 pokazala kako se ne namjerava odreći te lokacije, već je ishodila novu okolišnu dozvolu na temelju koje bi ta elektrana - nakon rekonstrukcije - mogla raditi daljnjih petnaest do dvadeset godina, pri čemu bi se vjerojatno koristila alternativna goriva - kao što je biomasa ili neka vrsta goriva iz otpada. U ranijim godinama, uz godišnju proizvodnju oko 1,5 teravatsati godišnje, Plomin 2 zadovoljavao je oko 10 posto hrvatskih potreba.
COP26: Više od 100 svjetskih čelnika za okončanje krčenja šuma do 2030.
Najveći škotski grad Glasgow od jučer je domaćin klimatske konferencije Ujedinjenih naroda COP26 koji je okupio 120 visokih svjetskih čelnika, a kojim predsjeda Ujedinjeno Kraljevstvo.
Sudjeluju američki predsjednik Joe Biden s tisuću delegata, odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel, indijski premijer Narendra Modi, japanski premijer Fumio Kishida, hrvatski premijer Andrej Plenković.
Jučer navečer su svjetske sile obećale da će do kraja desetljeća zaustaviti krčenje šuma i degradaciju tla, a to će biti podržano i s 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava.
Najvažniji cilj konferencije u Glasgowu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pri čemu znanstvenici kažu da će šume i takozvana “rješenja temeljena na prirodi” biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja, prenose svjetski mediji. (jl/rr)