Porazni podaci: čak 35 % osmogodišnjaka je pretilo, pada broj aktivnih sportaša

Foto: Filip Popović

Iako se čini kako smo se posljednjih godina više okrenuli zdravom načinu života i redovnoj tjelesnoj i mentalnoj aktivnosti, podaci izneseni na Panelu Aktivne Hrvatske „Hrvatska 10 godina nakon, danas i Hrvatska u budućnosti“ zabrinjavajući su i pozivaju na trenutnu akciju. Broj redovno aktivnih građana je ispod 10 %, onih neaktivnih čak iznad 60 %, a pada i broj aktivnih sportaša u klubovima. Gledajući podatke na nacionalnoj razini, svaki treći osmogodišnjak, odnosno njih 35% ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo.

Gotovo dvije trećine građana Hrvatske uopće se ne bavi niti jednim oblikom rekreacije ili aktivnosti, pokazuju istraživanja posljednjih godina. „Podaci Eurobarometra za Hrvatsku pokazuju kako je 2013. godine redovno vježbalo samo 9% odraslih građana, a njih 26% povremeno. Od tada taj broj čak i opada. Jedan od puteva da se to ispravi je povećana tjelesna aktivnost već kod djece u školskoj dobi kroz nastavu tjelesnog. Na taj način bi se već u toj dobi razvijale navike bavljenja zdravstveno usmjerenom tjelesnom aktivnošću. Ono za što se zalažu Hrvatski kineziološki savez i sva tri kineziološka fakulteta u našoj zemlji je povećanje broja sati Tjelesne i zdravstvene kulture u školama, posebno u osnovnim školama. Također smatramo da bi kineziolozi trebali s djecom početi raditi već od prvog razreda osnovne škole kako bi djecu kvalitetnije podučavali usvajanju motoričkih znanja, te tako značajnije utjecati na razvoj funkcionalnih i motoričkih sposobnosti!” – izjavo je dekan KIF-a Tomislav Krističević. 

Od šest regija Svjetske zdravstvene organizacije, Europska regija najpogođenija je pobolom i smrtnošću povezanim s nezaraznim bolestima. „Prije pandemije COVID-19, gotovo 90% svih smrtnih slučajeva u Regiji pripisivalo se kardiovaskularnim bolestima, dijabetesu tipa 2, raku i drugim nezaraznim bolestima. Trenutne globalne procjene pokazuju kako se četiri od pet adolescenata i svaka četvrta odrasla osoba nedovoljno bave tjelesnom aktivnošću!“ – priopćila je Iva Pejnović Franelić iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH i dodala: „Obnovljene Smjernice SZO o tjelesnoj aktivnosti preporučuju djeci i adolescentima u dobi 5 do 17 godina provoditi tijekom tjedna u prosjeku najmanje 60 minuta dnevno tjelesnih aktivnosti!“

-Broj registriranih aktivnih sportaša u Hrvatskoj do 2017. godine bio je u rastu i iznosio je oko 282 tisuće, međutim, taj je broj počeo opadati i prije pandemije COVID-a. Informacije iz klubova u posljednje vrijeme nisu dobre i očekujemo za mjesec dana točan broj koji će vjerojatno ukazati na znatan pad, tako da sportskim organizacijama predstoji velika borba za pridobivanje djece i mladih kako bi ostali u sportu!“ – istaknula je Sanda Čorak iz Hrvatskog olimpijskog odbora.

Mentalno zdravlje koncept je o kojem se priča samo onda kad postane veliki problem, no taj koncept je puno više od problema. -U mentalno zdravlje potrebno je ulagati od malih nogu, sustavno, kroz školski sustav kako bi unaprijedili zdravlje općenito. Također, koncept mentalnog zdravlja neodvojiv je od tjelesnog pa bi bilo dobro početi pričati više o zdravlju općenito, a manje o izostanku bolesti. U ekstremnim uvjetima življenja (COVID, potres, rat i sl.) dolazi do narušavanja mentalnog zdravlja, a za to je djelomično zaslužan i stil komunikacije odgovornih ljudi prema građanima. Jedan od 7 adolescenata trpi posljedice mentalne bolesti: najčešći su poremećaji depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Izostanak tretiranja tih stanja, a najčešće ih se ne tretira, vode problemima u odrasloj dobi, izjavila je Ana Čerenšek iz Mentalnog treninga.

Porazan je podatak da smo prema zastupljenosti prekomjerne tjelesne mase u muškoj populaciji prvi u Europi, a još više zabrinjava činjenica da je 35 % osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne tjelesne mase ili pretilo.