Lerotić: Ne prihvaćamo diskriminaciju istarskih učenika

Marin Lerotić u Hrvatskom saboru

Zastupnik Marin Lerotić jučer je tijekom saborske rasprave o Zakonu o strukovnom obrazovanju i naglasio kako imamo kronični manjak zanimanja kao što su tokari, autoelektričari, instalateri grijanja i klimatizacije, mesari, bravari, ali i mnogih drugih zanimanja koja su izuzetno bitna. Dodao je da je danas na tržištu rada u Istarskoj županiji najveća potreba za strukovnim zanimanjima, ali onim trogodišnjim. Upozorio je da smo primorani uvoziti radnu snagu za potrebe turizma, ugostiteljstva, građevine.

-Svake godine nažalost stanje je sve gore, škole ostaju bez učenika, što posljedično znači da ostajemo bez određenih zanimanja, a to je ne samo loše, već i alarmantno, kazao je Lerotić.

Po pitanju samog Prijedloga zakona naglasio je kako je diskriminatorno uspostaviti sustav stipendiranja za deficitarna zanimanja u slabije razvijenim sredinama i regijama, već kako bi bilo pravednije da naglasak bude na učenicima slabijeg imovinskog stanja.

Sukladno tom prijedlogu, istarski bi učenici bili diskriminirani jer se nalaze u razvijenoj regiji.

Osvrnuo se na problem gospodarskih subjekata koji bi prilikom primanja učenika na praksu trebali izdvojiti jednog djelatnika da se bavi isključivo učenikom, uz vođenje sve tražene papirologije te naglasio da poslodavac na taj način gubi, ako ne cijeloga, onda bar jednim dijelom određenu normu zadanu od poslodavaca i ne može se detaljno baviti učenikom kako izmjene zakona predviđaju.

Naglasio je da će škole biti u problemima u vezi pronalaska poslodavaca koji će primati učenike na praksu i upozorio da je to još jedna izmjena koja destimulira strukovno obrazovanje.

Što se samog mentorstva tiče, istaknuo je kako zanimanja u strukovnim programima zahtijevaju praktičnu nastavu kod licenciranog obrta, što otežava učenicima i školi pronalazak istih, jer kako bi dobili licencu, pružatelji naukovanja moraju učenicima osigurati određene uvjete za stjecanje kompetencija u stvarnom radnom okruženju. Danas malo poslodavaca želi preuzeti odgovornost za naukovanje učenika, a da pritom od države ne dobije stimulaciju ili olakšicu.

-Trebalo je postaviti drugačije kriterije prema kojima bi poslodavac mogao primati učenika na praktičnu nastavu, kao što su godine poslovanja određenog poslodavca te to ugraditi u Zakon kako bi bili oslobođeni polaganja ispita, kazao je Lerotić.

Zaključio je da se radi samo o ušminkavanju i da ovaj Zakon neće ništa bitno promijeniti u strukovnom obrazovanju učenika.