Istarski građevinari izbačeni s gradilišta plinovoda Pula – Karlovac!

Vjerojatno nikad u bogatoj povijesti istarskih građevinara nije se dogodilo da ih netko omalovažava za obavljeni posao, izbacuje iz najavljenog posla u kojeg su na određene načine već uvedeni, a još ih se k tome naziva – Balkancima. Prema informaciji dobivenoj iz Uprave istarskog konzorcija Grupe Gradnja d.o.o., austrijska tvrtka Habau (predstavništvo u Zagrebu) za koju rade kao podizvođač, za obavljene dodatne radove na 18,5 kilometara dugoj trasi od Batela prema Marčeljima dužna im je između tri i četiri milijuna kuna.

Na tom gradilištu nalazi se oko 200 naših radnika s gotovo 30 strojeva, obavljamo sve radove – iskop, odvoz, planiranje, zatrpavanje, prekope, gradnju blokadnih stanica i druge poslove, ali i mnoge koji nisu bili prije predviđeni. Tri mjeseca molimo ih da nam plate naknadno obavljene radove koje naručuju samo usmeno, ali te radove ne žele ugovoriti. Sada npr. ugrađujemo cijevi za optičke kablove, ali ni njih nisu stavili u ugovor, informacija je to pristigla iz Uprave Grupe Gradnja koju čine Boris Potočki, Livio Miljevac i Branko Kovačić.

U pulskom sjedištu Upravi kažu da su im obećani i radovi na prvoj dionici između plinskog terminala kod Vodnjana i Bateli dugoj 13,8 kilometara, kao i gradnja terminala, za što su već dobili i koordinate.

- Radove na terminalu trebali smo započeti već početkom svibnja, ali smo ostali bez obećanog posla. Sada nam nude samo rad strojevima po satu što nama i nije baš najpovoljnije rješenje jer ostatak pratećih strojeva i ljudi postaje višak i samo donekle pokriva gubitak tog cjelokupnog posla, tvrde iz Uprave Grupe Gradnja. Pritom se napominje da je upravo Habau molio istarske građevinare da rade s njim na plinovodu da bi dobio tu investiciju na međunarodnom natječaju, ali da njih sada nazivaju (i) Balkancima koji ne znaju obaviti posao.

Prepucavanja između Habaua i Grupe Gradnja

- Naše firme, a u istarskom konzorciju ima ih devet, u građevinarstvu rade više od 20 godina, zapošljavaju između 400 i 500 radnika, u građevinarstvu su dobro poznate. Oni su Balkanci, a ne mi. Na gradilištu nemaju ni ovlaštenog voditelja radova, ne vode dnevnik…U nekoliko mjeseci uputili smo im četrdesetak dopisa tražeći da se riješi nastala problematika, ali odgovore nismo dobili. Zbog toga smo i na jedan dan krajem travnja obustavili radove o čemu smo obavijestili Habau, kažu u Upravi Grupe Gradnja.

Druga strana zaista tvrdi da su istarski građevinari - nesposobni.

- Građevinari iz »Gradnje« koji sudjeluju kao podizvođači na 53,8 kilometara dugoj dionici Bateli – Marčelji nisu bili dovoljno kvalitetni u obavljanju složenih radova, rekla nam je Mira Kožul, voditeljica projekta svih radova na toj dionici plinovoda. - Izgradnja plinovoda pripala je austrijsko-talijanskom konzorciju Habau-Ghizonni: prvi obavlja građevinske, a drugi strojarske radove. Kad je krenula gradnja plinovoda u nju smo uključili i domaću (istarsku) operativu, ali ustanovili smo nakon tri mjeseca rada da se tamo gdje sami radimo poslovi obavljaju lakše i bolje i zato smo odlučili da potpuno preuzmemo gradnju prve dionice plinovoda, plinski terminal - Bateli, kaže Kožul koja isključivanje građevinara iz Istre obrazlaže i »oštrim rokovima«. - Sve radove moramo obaviti do 16. rujna. Plinacro, investitor ne želi tolerirati produženje roka, a Habau-Ghizonni je odgovoran - za kašnjenje on plaća penale, odgovaran je i za kvalitetu obavljenih radova.

U Habau-Ghizonniju uključivanje istarskih građevinara u radove na prvoj dionici vide tek u mogućem korištenju njihove mehanizacije. - Ponudili smo im da nam daju svoje strojeve »po fer cijeni«, da ne budu na gubitku. Ako žele mogu nam iznajmiti svojih 10-15 strojeva, rovokopače, buldožere, freze… Grupa Gradnja bila je zainteresirana za cijelu prvu dionicu, »ključ u ruke«, ali dosad obavljeni radovi nisu potvrdili opravdanost takvog rješenja. Postojala su »tri mentaliteta«, rekla je Kožul.

Je li pritom mislila i na onaj »balkanski«?

Plinacro: Gradnja novog plinovoda dobro napreduje

Na naš upit o nezadovoljstvu podizvođača na dionici plinovoda kroz Istru Mario Dragun, predstojnik Ureda za odnose s javnošću Plinacroa, nam je odgovorio:
- Radovi na magistralnom plinovodu Pula - Karlovac odvijaju se bez zastoja i prema utvrđenoj dinamici. Podaci govore da je početkom svibnja na drugoj dionici koja prolazi Istrom od Bateli do Marčelji u dužini od 53,8 kilometara krčenje šume i šikara te iskolčenje s pripremom trase završeno u cijelosti. Rov je iskopan u dužini od 29 kilometara, cijevi su razvezene u dužini 33 kilometara, zavareno je 23 kilometara i u rov položeno i zatrpano nešto više od 10 kilometara cijevi. Nema razloga da se ta dionica ne dovrši u skladu s potpisanim ugovorom između austrijsko-talijanskog konzorcija Habau-Ghizonni i Plinacroa do srpnja 2006., rekao je Dragun i dodao: - Uobičajeni problemi koji se javljaju kod izgradnje velikih infrastrukturnih objekata otklanjaju se prema Zakonu o građenju uz punu suradnju investitora, projektanta, nadzora i izvođača te ostalih subjekata koji sudjeluju u izgradnji. Naš odnos s ugovornim izvođačem radova precizno je utvrđen i prema njemu eventualni problemi koji nastanu s podizvođačima u njihovoj su nadležnosti. Takvih nerješivih problema koji bi usporili tijek radova na magistralnom plinovodu Pula - Karlovac za sada nema, rekli su u Plinacrou.

Gradilište je položilo i ispit najviše državne kontrole: sredinom travnja njega su posjetili ministar gospodarstva Branko Vukelić i ministrica graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić, koja je ujedno i predsjednica Nadzornog odbora Plinacroa. – Gradnja novog plinovoda dobro napreduje i, što je najvažnije, poštuju se svi zacrtani rokovi, izjavila je tada ministrica, s čime se složio i ministar Vukelić.

Plinacro je, dakle, zadovoljan kvalitetom i rokovima gradnje plinovoda kroz Istru, zadovoljni su i ministri, ali nije - Habau. »Balkanci« iz Istre očito traže nešto što njemu ne odgovara.