Siromaštvo ili ekološka svijest? U kolovozu udvrostručen povrat ambalaže u odnosu na lipanj

Kopanje po kontejnerima u potrazi za bocama sve je češći gradski prizor

PULA - Isprva zamišljen kao poticajna naknada za podizanje ekološke svijesti građana, iznos od pola kune koji se prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu isplaćuje po komadu ambalaže vraćene u trgovinu veću od 200 četvornih metara, mnogim osobama slabijeg imovinskog stanja postao je dodatni ili pak jedini izvor zarade. Tako su se kupcima koji vraćaju ispražnjenu ambalažu kupljenu u trgovini, pridružili i građani koji za bocama danonoćno tragaju u gradskim kontejnerima, koševima za smeće te u parkovima i šumama, najčešće oko Arene, uz Lungo Mare…

Povećanju broja vraćene ambalaže tijekom ljeta pridonijeli su i turisti, ali i visoke temperature u srpnju, kad je porasla prodaja pića.

Tijekom ljeta povrat ambalaže u pulske trgovine rastao je iz mjeseca u mjesec, što potvrđuju, primjerice, podaci iz Puljanke, koja na pulskom području ima pet trgovina većih od 200 četvornih metara. Dok je, primjerice, u veljači tamo bilo prikupljeno 58.500 komada ambalaže, broj vraćenih ambalažnih jedinica ljeti se stalno povećavao. Tako je u lipnju prikupljeno 257 tisuća komada, u srpnju 413 tisuća, a u kolovozu 444 tisuće ambalažnih jedinica. U Puljanci procjenjuju da je u rujnu dosad već prikupljeno oko 200 tisuća komada ambalaže.

- Zbog turističke sezone i vrućine u srpnju se prodavalo puno više tekućine nego inače, a u kolovozu smo zbog kiše prodali nešto manje pića u povratnoj ambalaži. Izgleda da je veći dio ambalaže prodan u srpnju tek u kolovozu vraćen u trgovine, a čak 90 posto vraćene ambalaže čini plastika, rekao je izvršni direktor Puljanke Željko Jelenić. Naveo je da su zbog velikog broja turista koji su vraćali ambalažu u porečkoj Lanterni, primjerice, morali organizirati prihvat povratne ambalaže i u objektu koji je manji od 200 četvornih metara, što nemaju obavezu prema Pravilniku. U Puljanci ipak nisu povećali limit prihvata od deset komada po osobi dnevno jer za veći broj nemaju uvjeta.

Slična je situacija u Getrou pa su tamo u lipnju prikupljene 222 tisuće komada ambalažnih jedinica, u srpnju 333.300, dok je u kolovozu vraćeno 386.400 komada ambalaže. Tijekom rujna u Getrou je prikupljeno oko 64.500 komada ambalaže. Broj komada ograničen je na deset dnevno za maloprodajne kupce, dok veleprodajni mogu vraćati veće količine.

Najveći udio u vraćenoj ambalaži imaju PVC boce

U Billi navode da prema korporativnim pravilima koncerna ne objavljuju podatke o količini vraćene ambalaže. No, ističu da broj ambalaže koji se prima nije ograničen ni u jednom Billinom supermarketu. I tamo se daleko najviše vraća PET ambalaža, slijede limenke, a najmanja je količina vraćene staklene ambalaže.

Od početka lipnja do jučerašnjeg dana u Mercatoru je prikupljeno više od 350 tisuća komada ambalaže. I tamo zasad jednokratno prihvaćaju do deset komada jer im prikupljanje velike količine ambalaže nije prihvatljivo zbog higijensko-sanitarnih uvjeta. U Mercatoru navode da kupci donose staru i novu, pretežno plastičnu ambalažu te se zasad prihvaća sve, pod uvjetom da je ambalaža čista i da boce ili limenke nisu zdrobljene.

Naime, iako od 1. lipnja trgovine ne moraju uzimati staru ambalažu, već samo onu stavljenu na hrvatsko tržište nakon 1. siječnja, s natpisom »povratna naknada 0,50«, trgovci navode da nije moguće uvijek poštovati to pravilo. Naime, sva ambalaža proizvedena ove godine nema oznaku o povratnoj naknadi, a na policama se još nalaze i poneke, primjerice, boce vina koje su proizvedene lani. Kako kažu trgovci, među stotinama vraćenih boca gotovo je nemoguće pojedinačno kontrolirati ima li svaki komad oznaku o povratnoj naknadi.

Podsjetimo, u trgovine je u prvoj polovici ove godine vraćena gotovo sva ambalaža stavljena na tržište. Do sredine lipnja vraćeno je 310 milijuna praznih plastičnih i staklenih boca te limenki, što je količina koja se prije stupanja Pravilnika o ambalaži na snagu skupljala i po šest godina.

P. LUKEŽ