Neispunjena predizborna obećanja: Od 2001. otvoreno samo 76 tisuća radnih mjesta

Listopad je treći mjesec za redom u kojem se povećava broj nezaposlenih

Piše Ivo JAKOVLJEVIĆ

Sjeća li se tko još gromoglasnih obećanja s kraja 1999. o otvaranju 200.000 novih radnih mjesta (pod čime se mislilo na povećanje broja ukupno zaposlenih za toliko), i o predizborno podjednako atraktivnih najmanje 100.000 novih radnih mjesta s kraja 2003.? Je li ikad itko čuo od onih koji su obećavali neki izvještaj, saldo, kao na primjer: evo, nismo uspjeli u svemu što smo obećali, ali ipak - otvorili smo barem 150.000 (oni prvi), ili barem 80.000 (oni drugi)?

Umjesto svih, jučer i prekjučer premijer Ivo Sanader je i pred izaslanstvom MMF-a, i na porečkoj sjednici Vlade, slavodobitno objavio odličan podatak, da je na kraju prvog polugodišta 2006. stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosila samo 11,8 posto. To bi trebalo prevesti tvrdnjom da je unazad pet godina stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj - prepolovljena, te da se ova zemlja na najbrži mogući način približava punoj zaposlenosti (koja se obilježava svim stopama nezaposlenosti nižima od pet posto). No - citirajmo načas nezaboravnoga Mladena Delića - je li to, ljudi moji, moguće?

Igra plavih bajki, brojki i slova

Kad je početkom 2000. stopa nezaposlenosti bila na vrhuncu: 22,4 posto (uz više od 400.000 nezaposlenih), Vlada se držala obračuna prema stanju prijavljenih na zavodima za zapošljavanje. U međuvremenu su se zaoštrila pravila te igre te prešlo na metodu praćenja nezaposlenosti prema kriterijima Međunarodne organizacije rada, što je preko noći oborilo stopu nezaposlenosti za više od četiri postotna boda. Uz to je u isti niz novih običaja ubačeno i anketno ispitivanje tržišta rada i nezaposlenosti pa je, eto, početkom prošlog ljeta Hrvatska svoju stopu nezaposlenosti dovela gotovo na razinu nezaposlenosti u superrazvijenoj Njemačkoj.

Ali, treba objema vladama unazad sedam godina priznati da su pripomogle i svjedočile padu previsoke stope nezaposlenosti i prema staroj metodi izračuna, prema broju prijavljenih na HZZ-u: i to sa spomenutih 22,4 posto iz veljače 2000., na 15,7 posto u srpnju 2006., kada je bila prijavljena samo 271.000 nezaposlenih, manje nego ikad od završetka Domovinskog rata. Moglo bi se s radošću zaključiti da je prema broju prijavljenih na burzi rada, unazad pet godina u Hrvatskoj otvoreno više od 140.000 novih radnih mjesta (ne računajući ona u sivoj i crnoj privredi), a da je prema metodi Međunarodne organizacije rada, unazad istih pet godina, otvoreno i više od 150.000 novih radnih mjesta.

Međutim, nova su radna mjesta po prirodi stvari s druge strane iste medalje, i ne mogu se, kao što rado radi Vlada, izračunavati iz razlika u stopama nezaposlenosti ili broju nezaposlenih, nego samo iz promjena broja - zaposlenih. Tu nema puno vrdanja jer podaci mirovinskih i zdravstvenih fondova te Državnog zavoda za statistiku jasno pokazuju da je u srpnju 2001. bilo 1.370.000 zaposlenih osoba u Hrvatskoj, a da ih je u srpnju 2006. bilo 1.456.000 zaposlenih ili 76.000 osoba više.

Učinak turističke sezone – ćorak

Hrvatsko gospodarsko čudo se, unatoč tim tvrdim pokazateljima, ipak ne da: iako je broj nezaposlenih, prema Vladinim izračunima, unazad godinu dana smanjen čak za 30.000 osoba, broj zaposlenih je također smanjen (!), a ne povećan, i to - prema zadnjim anketnim ispitivanjima, čak za 18.000 osoba. Taj se paradoks jednim dijelom može tumačiti učincima kronične, višegodišnje depopulacije jer se u Hrvatskoj broj stanovnika godišnje smanjuje za osam do deset tisuća, a drugim nesavršenošću svih metoda izračuna stopa nezaposlenosti i zaposlenosti, a osobito anketnih ispitivanja o njima.

I dok samohvale ili kritike na račun različitih tumačenja istih podataka ili različitih podataka o istom, nezaposlenosti i zaposlenosti u Hrvatskoj, mogu ići unedogled, prema jučerašnjim podacima broj nezaposlenih pri zavodima za zapošljavanje ponovno raste: početkom studenoga bila je evidentirana 289.881 nezaposlena osoba, što je 10.864 osobe ili 3,9 posto više nego početkom listopada.

Listopad je tako treći mjesec za redom u kojem se povećava broj nezaposlenih, što je uglavnom zbog povratka u evidenciju osoba koje su tijekom ljeta radile u sezonskim djelatnostima. Iz toga je očito koliko je slabašan učinak turizma na zapošljavanje (iako mnogi na njega stavljaju gotovo sve razvojne karte)!