Prihode Crkve treba podastrijeti javnosti

Novac koji Crkva prima iz proračuna raspoređuje se biskupijama po kriterijima, prema ugovoru sa Svetom Stolicom

Motiviran najavom da će Vatikan ovih dana predstaviti svoje financijsko izviješće za prošlu godinu – što Sveta Stolica redovito čini svake godine – naš je komentator Ivo Jakovljević akcentuirao da je izvješće o financijskom poslovanju logično očekivati i od Katoličke crkve u Hrvatskoj. Hoće li, dakle, Crkva u Hrvatskoj, na razini HBK-a ili pojedinih biskupija početi slijediti primjer Vatikana, pa i transparentnošću godišnjih prihoda i rashoda pridonositi svojoj vjerodostojnosti, pitali smo glasnogovornika Hrvatske biskupske konferencije Zvonimira Ancića.

- Ne postoji ured na razini HBK-a u koji bi se slijevala sva financijska izvješća iz svih biskupija, dakle izvješća cjelokupnog financijskog poslovanja, koja bi uključivala i sve priloge vjernika, donatora i dobročinitelja. A novac koji Crkva prima iz proračuna raspoređuje se biskupijama prema određenim kriterijima, a biskupije opet prema propisanim kriterijima njime raspolažu. Taj je novac, definirano je međudržavnim ugovorom sa Svetom Stolicom, namijenjen za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, izgradnju i održavanje crkva, kao i za karitativnu djelatnost, kaže Ancić.

Odluka na vjernicima

Po svemu sudeći, tek bi se trebao usustaviti proces koji bi obuhvaćao sve financijsko poslovanje Katoličke crkve u našoj zemlji – iako se i sada na župnim, biskupijskim razinama, kao i na razini HBK-a zna – postoje, naime, ekonomska vijeća raznih razina – koji je »prihod« Crkve za što namijenjen i za što bi se trebao trošiti.

Jakovljevićevo pitanje, prošireno dodatkom da bi svoje proračune javnosti logično trebale predstavljati i sve druge vjerske zajednice, koje su kao i Katolička crkva za svoj općedruštveno korisni rad financijski pomagane iz državnoga proračuna, postavili smo i Franji Dubroviću, tajniku Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama. Kaže da vjerske zajednice nemaju obvezu podnositi financijska izvješća, da to u Hrvatskoj nije propisano. Isto tako, poručuje da ne može odgovoriti na pitanje bi li vjerske zajednice trebale javnosti podastirati godišnja financijska izvješća – smatra da to pitanje treba postaviti vjernicima.

Slijediti primjer Italije

U nama susjednim zemljama, Austriji i Italiji, pristup tom pitanju je različit. U Italiji je objavljivanje godišnjega financijskog izvještaja biskupske konferencije obveza prema državi, jer Crkva u Italiji od državnog poreza dobiva osam promila, što je velik iznos. U prvom polugodištu godine crkveno izvješće za prethodnu godinu mora biti državi predstavljeno i javnosti dostupno, a isto je, doznajemo od vatikanista Alda Sinkovića, i s godišnjim bilancama svih drugih ustanova u Italiji.

- U tom crkvenom izvještaju, iako je prilično općenit, točno su određeni postoci koliko novca ide u koje svrhe, i prihodi i rashodi su transparentni – koliko za škole, koliko za misije, plaće..., kaže Sinković. Nasuprot tom primjeru, Crkva u Austriji, a ni druge tamošnje priznate vjerske zajednice ne podnose redovita godišnja financijska izvješća, tek sporadično to čini pokoja biskupija zasebno.

Mirjana GRCE