Piše Branko PODGORNIK
Još prije desetak godina Hrvatska se hvalila da među bivšim socijalističkim državama ima najmoderniju telekomunikacijsku infrastrukturu. U to doba Ivica Mudrinić je kao ministar prometa i veza svečano puštao u rad nove svjetlovode, a telefonski priključak doveden je do gotovo svakog stana u Hrvatskoj. Telefonsku liniju pred vrata dobile su čak i napuštene kuće u zabačenim dijelovima Gorskog kotara.
Sve te goleme infrastrukturne mogućnosti ipak su ostale polumrtvi kapital kad je riječ o njihovoj uporabi na dobro hrvatskih građana i gospodarstva. Države koje su Hrvatskoj gledale u leđa danas su smanjile zaostajanje i uvelike nas prestigle. Kad je riječ o korištenju tog kapitala, Hrvatska je na dnu europske ljestvice, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom.
Kod nas je vrlo malo korisnika interneta, posebno širokopojasnog, upozorava Nacionalno vijeće za konkurentnost u nedavno objavljenom izvješću za 2006. Ono navodi da je širokopojasni internet u Hrvatskoj među najskupljima u Europi. U prošloj godini takva je internetska veza (2.048 kbps, flat rate) stajala 55 eura mjesečno. Skuplje su je plaćali samo Francuzi (70 eura) i Mađari (59), dok je u Češkoj stajala 39, Rumunjskoj 35, Irskoj 30, Sloveniji 26, Bugarskoj 25, a u Njemačkoj samo 20 eura mjesečno.
Nevolji tu nije kraj jer ostale države, s kojima se Hrvatska želi uspoređivati, u informatičkom smislu grabe naprijed, a Hrvatska gotovo stoji u mjestu. Broj računala i korisnika interneta u Hrvatskoj općenito stagnira, primjećuje se u izvješću.
Faktični monopolist
- To su zabrinjavajući trendovi i treba ih dublje analizirati jer se radi o ključnom aspektu naše globalne integracije i rastu gospodarstva utemeljenog na znanju, kaže Nacionalno vijeće za konkurentnost. Vijeće, međutim, nigdje ne spominje da je veliki krivac za te nevolje Hrvatski Telekom, odnosno njegov većinski vlasnik Deutsche Telekom. O njemu šuti možda i zato što su izvješće potpisali uvaženi i oprezni ljudi iz gospodarstva poput Darka Marinca ili Nadana Vidoševića.
U izvješću oni daju do znanja da Hrvatska ima daleko ozbiljnijih izazova kad je riječ o podizanju njezine konkurentnosti nego što je to internet. No, ipak preporučuju da se »razmotri je li učinjeno sve da bi se osigurala pravedna i oštra tržišna konkurencija u području telekomunikacija i internetskih usluga«. Svi, naime, znaju da je Telekom, bez obzira na sve promjene, faktično ostao monopolist koji nameće ritam ponašanja i cijena ostalim srodnim tvrtkama.
Ne znamo hoće li sve to pogoditi Ivicu Mudrinića koji se nekoć mogao pohvaliti gradnjom infrastrukture budućnosti, a koji se nakon dolaska na današnju dužnost direktora Telekoma našao u poziciji da hrvatske građane i gospodarstvo prikraćuje za budućnost. No, nije problem u Mudriniću, jer na njegovoj dužnosti slično bi se ponašao i neki drugi direktor - u skladu s interesima vlasnika.
Krpanje rupa
Očito je da je Hrvatski Telekom, koji je prodan u većinsko vlasništvo njemačkog Telekoma, danas postao jedan od ograničavajućih faktora za konkurentnost hrvatskog gospodarstva i za razvoj Hrvatske. Privatno je vlasništvo, dakako, svetinja. No, Telekom je hrvatske prednosti postupno počeo pretvarati u njezine mane, a cijeli taj sektor u sredstvo za izvlačenje profita - i to na način koji je u rastućem sukobu s potrebama sredine u kojoj djeluje.
Ostaje pitanje na koji način Vlada kao suvlasnik Telekoma može prekinuti takav štetan razvoj događaja budući da su i njezini prethodnici u Banskim dvorima, kad su prodavali Telekom, također imali na umu samo kratkoročni interes - krpanje rupa u proračunu. Nešto se, svakako, mora poduzeti.
Istina je da je Telekom ove godine snizio cijene širokopojasnog interneta za četvrtinu. Ali njegove cijene padaju i u drugim državama, pa je u europskim razmjerima kod nas i dalje preskup. O tome dovoljno govori podatak da je u bogatoj Njemačkoj, gdje vlasnik HT-a ima i sjedište, širokopojasni internet najjeftiniji u Europi, a u Hrvatskoj jedan od najskupljih - što je bezobrazno i neodrživo. Pred tim podatkom svi protuargumenti, koji godinama dolaze iz Telekoma, gube bilo kakvu uvjerljivost.