Za tri godine, odnosno 2010. godine građani Hrvatske stvarat će gotovo 300 tisuća tona komunalnog otpada više nego što ga trenutačno proizvode. Projekcije su to Ministarstva zaštite okoliša koje računa i na to da će se do 2015. godine količine komunalnog otpada povećati za dodatnih 230 tisuća tona.
Tako će za osam godina Hrvatska godišnje stvarati oko dva milijuna tona komunalnog otpada, dok posljednji službeni podaci kažu da se trenutačno godišnje stvara nešto manje od 1,5 milijuna tona. No, količine komunalnog otpada bit će vjerojatno i veće od procjena za 2015. godinu jer u svoje projekcije Ministarstvo nije uključio otpad s javnih površina, odnosno onaj koji se prikupi primjerice iz gradskih koševa za smeće.
Ovisno o županiji, svaki stanovnik dnevno stvori od 0,56 do 1,28 kilograma komunalnog otpada, što je godišnje po stanovniku od 206 do 467 kilograma. Prosječno svaki građanin Hrvatske godišnje proizvede 327 kilograma otpada. Najviše, oko petine u cijeloj zemlji, nastane u Zagrebu, ali po stanovniku najviše se, 467 kilograma, proizvede u Istarskoj županiji. Negdje u sredini između prosjeka i najviših vrijednosti je Primorsko-goranska županija, u kojoj svaki stanovnik godišnje proizvede 376,3 kilograma komunalnog otpada.
U svojim projekcijama za 2010. i 2015. godinu Ministarstvo je računalo da će, ovisno o razvijenosti pojedine županije, svaki stanovnik dnevno stvarati od 0,59 kilograma do 1,09 kilograma otpada. No, u projekcije su ukalkulirali i dolazak turista, odnosno procjenu da će svaki od njih prouzročiti stvaranje 1,9 kilograma komunalnog otpada. Prema sadašnjim procjenama, iza turista u Hrvatskoj godišnje ostane oko sto tisuća tona komunalnog otpada. U planu zbrinjavanja otpada Ministarstvo ističe da ukupni prinos otpada od turističke djelatnosti u količinskom smislu nije značajan kada se promatra većina županija, ali njegov udio može biti veliki kada su u pitanju pojedine turističke županije, a pogotovu pojedine općine.
Na Jadranu se u sljedećem razdoblju očekuje i više građevinskog otpada, jer, procjenjuje Ministarstvo, očekuje se trend rušenja zastarjelih objekata. S druge strane smanjit će se dotok građevinskog otpada na ratom pogođenim područjima. Prema podacima koje je prikupilo Ministarstvo, u periodu do 2015. godine može se očekivati oko 2,3 milijuna tona građevinskog otpada, od čega će polovina otpadati na jadranske županije.
Jagoda MARIĆ
Deset milijuna kuna za odlagalište šljake iz TE Plomin
U strategiji gospodarenja otpadom Ministarstvo je utvrdilo da je prioritet sanacija devet »crnih točaka«, odnosno lokacija visokog rizika koje su nastale dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem proizvodnim otpadom i koje svojim postojanjem predstavljaju opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje. Za sanaciju tih lokacija do 2008. godine potrošit će se 162 milijuna kuna. Među tim opasnim lokacijama je i Sovjak, u čiju će se sanaciju uložiti oko 18 milijuna kuna te isto toliko u bivšu koksaru Bakar, a oko deset milijuna kuna za odlagalište šljake iz TE Plomin.