Povratak Hloverke na HTV nazadak od bar deset godina - razgovor sa Denisom Latinom

Izbor Hloverke Novak-Srzić govori o stanju u novinarskoj struci - Denis Latin

Razgovarao Boris PAVELIĆ

Denis Latin, čini se, ipak neće u diplomaciju. Jučer je najavio da »se nada« da ide dalje njegova »Latinica«: 24. rujna trebala bi biti prikazana emisija »Kako su nastali hrvatski tajkuni«. Ukoliko se, dakako, tome ne suprotstavi nova glavna urednica Informativnog programa HTV-a Hloverka Novak-Srzić, čiji izbor Latin komentira u našem intervjuu.

- Hloverka Novak-Srzić ne može biti glavna urednica zbog njezine neslavne uloge potkraj devedesetih, naročito od 1995. do 2000. Tada je imala vrlo važne funkcije na HTV-u, pojavljivala se na ekranu i bila dio strukture koja se koristila govorom mržnje. Ta je struktura bila najveći problem u demokratizaciji Hrvatske.

- Kako objašnjavate činjenicu da takva osoba, nakon nekoliko godina, opet dobiva iznimno visoku funkciju? Što to govori o sustavu koji ju je izabrao?

- Iz podrške koju joj proteklih dana političari daju u medijima iščitava se poznato pravilo: »Struka ništa, politika sve.« Političari su zainteresirani da baš Hloverka postane urednica jer je u predstojećoj predizbornoj kampanji mogu držati u šaci, baš zbog takve njezine prošlosti. Preko nje, od televizije će moći raditi što hoće.

Gdje je Šveb bio od 1995. do 2000.

- Istodobno, osim što su je podržali političari, jako ju je hvalio novi ravnatelj HTV-a Robert Šveb. Uvjeren je da je Hloverka velika novinarska profesionalka.

- Ne znam gdje je Šveb bio od 1995. do 2000. Je li bio u Hrvatskoj i gledao program HTV-a? Ja se sjećam da je to bilo nešto najstrašnije u povijesti hrvatskih medija.

- Sjetimo se malo toga Hloverkinog načina. Bila je članica Glavnog odbora HDZ-a i eksponentica najdesnije struje u HDZ-u, tvrdoga tuđmanizma.

- Da, najdesnije struje, i članica Glavnog odbora HDZ-a. Najbolji njezini suradnici bili su Obrad Kosovac i Miljenko Manjkas. Dovoljno je sjetiti se emisije »Motrišta«, koja je u to vrijeme išla, ili njezinih emisija. Dovoljno se sjetiti da sam ja, zajedno s još pedesetak ljudi, 1995. otišao s televizije jer mi je sve emisije u startu zabranjivala. Nisam ih čak mogao ni snimati. Za urednika mi je dovela nekompetentnog Marija Sedmaka koji se također upisao u HDZ.

Promjena »profesionalnog« koda

- No osim što je uvjerena radikalna desničarka, zanimljive su i karakterne osobine Hloverke Novak-Srzić: ona je poltronka, jer je 2000. odjednom promijenila priču, dakako u mjeri u kojoj je to za nju uopće bilo moguće.

- Da. 2000. je postojao snažan pritisak javnosti da je se makne s ekrana. Međutim, zahvaljujući Mirku Galiću i, prije svega, Ivici Račanu, sačuvala je poziciju i počela servisirati političare, i to samo kako bi ostala. Iz tog je interesa promijenila taj svoj »profesionalni« kod i počela obilno servisirati političare različitih opcija, čime su oni bili jako zadovoljni. Ona, naime, zbog svoje prošlosti nikako ne može biti kritična. Ucijenjena je.

- Novi »Feral« piše da se s njezinim imenovanjem složio i predsjednik Mesić, u zamjenu za obećanje da će mu dati velik prostor u programu, premda su dnevne novine nedavno objavile da se u početku protivio Hloverkinu izboru.

- Ako je to točno, riječ je o totalnom obratu u Mesićevu načinu. Ali, poznavajući predsjednika, ne vjerujem u to.

Neka podnese ostavku

- Iz njezinih emisija jasno je i da prema EU-u Hloverka gaji nerazumijevanje i neznanje, ali i očiti otpor, unatoč tome što se posljednjih godina trudi da to izgleda drukčije.

- Trudi se, jer je vrijeme takvo da je EU, kao, poželjan. Ali zapravo iz svega se vidi da je Hloverka kameleon.

- Unatoč svemu tome postala je što je postala. Što to, po vašem sudu, o društvu u cjelini govori činjenica da takva osoba može postati najutjecajnija novinarka u zemlji?

- To, prije svega, govori o stanju u novinarskoj struci. Puno to govori i o Vijeću HRT-a i njegovoj povezanosti s politikom. Ali govori, dakako, i o društvu: da se vraćamo unatrag. Povratak Hloverke nazadak je od bar deset godina.

- Postoji li način da se poduzme akcija opoziva?

- Mislim da bi trebala podnijeti ostavku ili da bi je nekako trebalo opozvati.

- Bi li onih 52 posto novinara, koji su se usprotivili njezinu izboru, trebali nešto poduzeti?

- Bi. Prije nekoliko godina u Češkoj se dogodila slična situacija, novinari su se pobunili i novinar je odstupio.

- Mislite da je to moguće u nas?

- U zrelom demokratskom društvu to bi trebalo biti moguće.