Iz istarskih jama izvučeno 200 kubika otpada

Čišćenje jame Golubinke

PULA - Ovih dana završen je projekt županijskog Odsjeka za zaštitu okoliša »Underground Istria« kojem je jedan od glavnih ciljeva bio očuvanje i zaštita speleoloških lokaliteta u Istri. Projekt je trajao punih godinu dana, a u tom je razdoblju očišćeno devet otpadom najugroženijih objekata - Pazinska jama, jama Polje kod Katuna Lindarskog, Brečevska jama na Tinjanštini, Jamorina u Pazinu, ponor kod Stancije Vergotini te jame Štifanići kod Baderne, Radoši kod Višnjana, Golubinka kod Kloštra i Dvori kod istoimenog sela nedaleko od Poreča.

Stručni suradnik na projektu Bruno Kostelić istaknuo je da je iz spomenutih lokacija izvučeno 200 kubika otpada različite vrste, upozorivši na to da su na nekim mjestima pronađeni i ostaci životinjskih lešina, lijekovi i plastika. Po njegovim riječima, jame su direktno povezane s podzemnim vodama, pa sav sadržaj pronađen u njima itekako može ugroziti izvorište pitke vode, a time i pogubno utjecati na ljudsko zdravlje.

- Gotovo 70 posto površine istarskog poluotoka je pod kršem, a ta vapnenačka podloga se mijenja pod utjecajem vode koja, reagirajući s vapnencem, u stijenama čini brojne rupe i pukotine kroz koje voda slobodno protječe. Posljedica tih procesa su i brojni speleološki objekti poput jama, kaverna, špilja i ponora koji se pak pod utjecajem vode, polako, ali neprestano produbljuju i proširuju, rekao je Kostelić. Istaknuo je da je u Istri evidentirano oko dvije tisuće takvih objekata te da mnogi speleološki objekti unatoč zabranama često postaju odlagališta otpada, a nekontrolirano posjećivanje i ulazak u jame može dovesti do njihove devastacije. Kostelić je naglasio važnost zaštite speleoloških objekata od kojih su neki direktno povezani s podzemnim i površinskim vodama te su staništa brojnih endemičnih i zaštićenih životinjskih vrsta.

- Mnogi su objekti nedostupni speleolozima jer im je ulaz zatrpan smećem. U sklopu projekta odabrano je devet lokaliteta koji su po mišljenju speleologa bili najopterećeniji otpadom, a u akcijama čišćenja sudjelovala su speleološka društva iz Pazina, Poreča i Vrsara, rekao je Kostelić, dodavši da je u sklopu projekta uspostavljen i Katastar speleoloških objekata Istre koji će se voditi u Odsjeku za zaštitu okoliša i Naturi Histrici zaduženoj za upravljanje zaštićenim područjima u Istri.

Vrijednost cijelog projekta bila je 137 tisuća eura, a financiran je sredstvima Europske unije u sklopu Programa za susjedstvo Interreg IIIA u kojem, uz Hrvatsku, sudjeluju i Slovenija te Mađarska. Odnedavno se sve informacije o projektu mogu naći na web stranici www.underground-istria.org, a aktivnosti projekta planiraju se predstaviti i u dokumentarnom filmu.

Voditeljica projekta Ljiljana Dravec tvrdi da će spomenuti županijski odsjek uskoro u sklopu IPA programa aplicirati još jedan sličan projekt kojim bi se trebalo provesti biospeleološko istraživanje, a planirana je i obnova napuštene škole na Ćićariji koja bi postala svojevrstan istarski centar za speleologiju.

D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ

Fotografije