Brzi internet - Hrvatska na začelju

Dok Europa ubrzava, digitalizira i pojeftinjuje pristup internetu, Hrvatska prva po skupoći, a zadnja po brzini pristupa

Do 2013. godine svi stanovnici Europske unije dobit će pristup brzom internetu, a do 2020. svako domaćinstvo imat će pristup internetu preko posebno brzih optičkih kabela, stoji u "Digitalnoj agendi" Europske komisije, u kojoj i tri glavne mjere za ostvarenje tog cilja.

Prema podacima s početka godine, Europa ima najveću gustoću širokopojasnih internetskih priključaka na svijetu - najviše u Danskoj i Nizozemskoj, a najmanje u Bugarskoj i Rumunjskoj - no Europska komisija smatra da Europa sa samo četvrtinom stanovništva koje ima pristup brzom internetu ne može biti ponosna.

Stoga predlaže članicama da podrže širenje internetske mreže i posebno mreže koja se temelji na optičkim kabelima što omogućavaju ultrabrzi internet kakav je sada dostupan samo za jedan posto europskog stanovništva.

U najrazvijenijim azijskim zemljama, Japanu i Koreji, takav internet dostupan je za čak 15 posto stanovništva.

Hrvatska se po brzini interneta s maksimalna dva megabajta u sekundi nalazi na začelju Europe, a podjednako loše stojimo i po udjelu korisnika širokopojasne mreže u odnosu na ukupan broj korisnika interneta.

Hrvatska prednjači i po skupoći brzog interneta, jer je prema nedavno objavljenim podacima sa svjetskih telekomunikacijskih tržišta prosječna europska cijena brzog interneta po jednom megabajtu u sekundi manja od tri eura, dok je prosječna cijena iste usluge u Hrvatskoj veća od 15 eura, ovisno o tarifama pojedinih operatera. (D. ROMAC/Novi list)