Ne čekajte da dijete ožedni

Ilustracija (P. FABIJAN/Novi list)

Ljeto donosi niz rizika za dječje zdravlje. Iako se uz potreban roditeljski oprez događaju razmjerno rijetko, sunčanica i toplotni udar opasna su stanja izazvana prekomjernom izlaganju suncu ili vrućini koja mogu čak i ugroziti život.

Djeca se lako umore od vrućine, ali isto tako lako i dehidriraju. Blijedo lice, vrtoglavica, glavobolja, umor i mučnina simptomi su koji upozoravaju na to da je dijete umorno i da mu je prevruće.

Mlađa od četiri godine osobito su osjetljiva na vrućinu pa se preporučuje držati ih u hladnijem prostoru, osigurati im dovoljno tekućine i nikada ih ne ostavljati same u automobilu.

- Opasnost od sunčanice ili toplotnog udara velika je ako je dijete predugo na suncu, kad je ono prejako, te ako mu glava nije zaštićena pokrivalom. Roditelji ne smiju zaboraviti da dijete namažu kremom za sunčanje svaki put kad izađe iz mora jer je opasnost od opeklina na nježnoj dječjoj koži ljeti također vrlo visoka, upozorava Mirjana Kolarek-Karakaš, dopredsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva (HPD).

Tijekom vrućih ljetnih dana dijete može vrlo lako dehidrirati. Nije dovoljno čekati da dijete ožedni i zatraži piće jer ono na to jednostavno zaboravi, pa ga treba češće nuditi vodom.

Zaslađene i gazirane napitke poput sokova ili cole treba izbjegavati. Liječničke ordinacije ljeti ipak u prvom redu pune enteroviroze, odnosno trovanje hranom. Crijevne viroze praćene proljevom i povraćanjem, ponekad i temperaturom, bolest su ljeta, na njih nije imun nitko, a dječji organizam u pravilu prvi nastrada.

- Najbolje je djeci kupovati industrijski sladoled, veli pedijatrica Kolarek-Karakaš, koja se u svojoj ordinaciji tijekom ljeta najčešće bavi djecom koja imaju osipe i enteroviroze. Do obolijevanja lakše dolazi kad se promijene uvjeti boravka.

- Roditelji na godišnjem odmoru trebali bi izbjegavati hraniti djecu egzotičnim jelima koja djeca inače ne jedu, kao što su ribe, gljive ili tropsko voće. Koliko god je moguće, treba paziti da se kupuju svježe namirnice i nabavljati hranu tamo gdje je najveći promet, ističe Kolarek Karakaš.

Bakterije se vrlo brzo razviju u lako kvarljivoj hrani koju se obično poslužuje na izletima ili roštiljadama. Simptomi trovanja slični su kao i kod viroze - mučnina, grčevi, povraćanje, proljev, a u rijetkom slučajevima i groznica te krvava stolica. Da bi se izbjeglo trovanje, hrana ne smije biti van hladnjaka više od sat vremena. (LJ. BRATONJA MARTINOVIĆ/Novi list)