Danas u sedam: putovanje u svemir sa prof. Koradom Korlevićem

U ovotjednom predavanju iz serije Petkom u sedam očekuje nas putovanje kroz svemirski prostor i vrijeme. Je li Svemir beskonačan ili je moguće odrediti njegov kraj te kako znanstvenici istražujući Svemir putuju u njegovu daleku prošlost, doznajte u predavanju "Svemirski obzor" prof. Korada Korlevića.

Predavanje će se održati u 19:00 sati u zgradi stare zvjezdarnice, Istarska 5, Višnjan (nekadašnja općinska vijećnica).

Davor Šišović o Jules Verneu

Nakon Marina Baldinija i Ivana Matejčića, proteklog je tjedna, 24. veljače i Davor Šišović dao izvrstan doprinos ciklusu zimskih predavanja Petkom u sedam u organizaciji Astronomskog društva Višnjan.

Ovaj istaknuti urednik, novinar i poznavatelj književnosti, znan i po uspješnim nastupima u TV-kvizovima, govorio je o znamenitom francuskom piscu Julesu Verneu, koji je dio radnje romana Mathias Sandorf smjestio u Pazin.

Iako je roman izašao još 1885., sustavna istraživanja vrijedne literarne posvete Pazinu traju od polovice 1990-ih, a do danas je na tom temelju niknuo i niz turističkih i edukativnih programa.

Premda Jules Verne sam nikada nije bio u Pazinu, opise jame i Kaštela dobio je iz putopisa prijatelja Charlesa Yriartea. Pripremajući roman Mathias Sandorf, Verne je 1883. čak i pisao tadašnjem pazinskom gradonačelniku Giuseppeu Cechu, tražeći od njega detaljnije opise jame i Kaštela, što mu je Cech i dostavio, skupa s fotografijom litice nad Pazinskom jamom. Dvije godine kasnije, gradonačelniku je stigao novoizdani roman Mathias Sandorf s vlastoručnom autorovom posvetom.

Zanimljivo je da je Francuz Alfred Martel, utemeljitelj speleologije kao znanosti, došao istraživati Pazinsku jamu upravo potaknut romanom Julesa Vernea  te krajem 19. stoljeća izradio njene prve nacrte.

Šišović je publici otkrio i da pojedine aspekte Verneove veze s Istrom tek nastoji dokazati. Jedna od njih je i možebitna aluzija na slavnu balerinu Carlotti Grisi, podrijetlom iz Vižinade.

Iako je kao potomak ugledne odvjetničke obitelji krenuo na studij prava, Jules Verne (1828.-1905.) se ubrzo po dolasku u Pariz uključuje u književne krugove. Posjećuje tada već ostarjelog Victora Hugoa, a potom i neko vrijeme radi u književnoj radionici Alexandrea Dumasa. 

U dobi od 35 godina, sklapa 20-godišnji ugovor s velikim francuskim izdavačem Julesom  Hetzelom, čime udaraju temelje novom žanru. Ne nazivaju ga, međutim, znanstvenom fantastikom, već zemljopisnim romanom, kojemu je prvenstveni cilj bio proširiti geografska znanja mladih čitatelja i zainteresirati ih za tehnologiju. Jules Verne takvim romanima stječe svjetsku slavu, biva prevođen na brojne jezike, a njegovi likovi i imaginarni strojevi, poput kapetana Nema i podmornice Nautilus, postaju opća mjesta popularne kulture. Imao je vlastite brodove i mnogo je putovao, a četiri petine sadržaja njegovih romana vezano je uz more.

Zanimljivosti

1. Klub Jules Verne u Pazinu

Klub koji  okuplja štovatelje lika i djela Julesa Vernea osnovan je u Pazinu 8. veljače 1998. godine, na sto sedamdesetu obljetnicu rođenja tog velikog francuskog pisca. Jedan od ciljeva Kluba je proučavanje njegova bogata opusa i života, a neposredni motiv osnivanja je činjenica da je bitne dijelove radnje romana Mathias Sandorf (1885.) Jules Verne smjestio upravo u Pazin. 

2. Junaci Mathiasa Sandorfa u Istri

Jules Verne nije nikada bio u Pazinu. Njegov je naum spriječila bolest supruge te je svoje putovanje po Mediteranu, u sklopu kojeg je možda namjeravao doći i na istočni Jadran, morao prekinuti i vratiti se u Francusku. Unatoč tome, dio radnje romana Mathias Sandorf smješten je u Istri. Junaci iz romana putuju cestom od Kopra prema Bujama i Vižinadi. U Pazinu se zaustavljaju od 9. – 26. lipnja, u Rovinju 27. – 29.06. 1867. godine, te svoje putovanje nastavljaju prema jugu. Dio radnje smješten je i u Dubrovniku.

3. Predrasuda o Julesu Verneu

Jedna od najvećih predrasuda o Julesu Verneu je kako je svoje romane napisao a da se nije maknuo iz sobe! To je, međutim, daleko od istine, na što upućuju i brojni nepobitni dokazi. Jules Verne je mnogo putovao, kako sa suprugom tako i s prijateljima. Također je posjedovao tri  broda nadahnjujućih imena  - Saint Michel 1, Saint Michel 2 i Saint Michel 3. 

4. Internet

Verovali ili ne, Jules Verne je u romanu Ploveći otok nagovijestio Internet! Naime, u njemu se izmišljeni brod-otok koji funkcionira kao grad, usidrava na bove s utikačima te se putem njih spaja na mrežu koja omogućuje uspostavljanje komunikacije s bilo kim na svijetu. 

5. Model broda Electric pazinskih đaka

Tehnološke inovacije i neobične naprave u djelima Julesa Vernea možda nisu zaživjeli u stvarnosti, ali su značajno mjesto zauzela u modelarstvu među brojnim ljubiteljima diljem svijeta. Prije dvanaest godina pazinski su đaci napravili prvi model broda Electric iz romana Mathias Sandorf koji je predstavljen na Jules Verne festivalu u Dinaridu.

6. Doprinos u nastanku prvog SF filma

Prvi svjetski film znanstvene fantastike Putovanje na Mjesec nastao je 1902. godine i bio je inspiriran elementima Verneova romana Od Zemlje do Mjeseca.

7. Hrvatski Jules Verneovci

Šišović je uz ostalo dao i pregled pisaca i književnih ostvarenja koja su inspirirana Verneovim romanima, kao što su Zepelinom oko svijeta Ive Rukavine i Putovima gospodina Foga Milivoja Matošeca. U svjetskoj literaturi nije rijetko da su Verneovi romani doživjeli i svoje nastavke, a često su bili interpretirani i kroz poznate stripove, primjerice Alana Forda.

8. Filmske adaptacije

Put u središte zemlje doživio je čak 30 ak filmskih adaptacija, no nijedna se ne drži puta prikazanog u romanu. Taj put počinje na Islandu, a završava u Stromboliju.

Nama najznačajniji, Mathias Sandorf doživio je 3 adaptacije na filmskome platnu. Iako nisu snimane na izvornim lokacijama, prva i jedina vjerna interpretacija radnje, nastala je 1920. godine. Radi se o nijemom filmu u 9 nastavka, čija se jedina (poznata) kopija nalazi u kinoteci u Parizu. Druga filmska adaptacija, također u devet nastavaka nastala je 1963., a treća (TV serija) 1980. godine. Potonja je djelomično snimana u Dubrovniku.

Zanimljivo je i kako su filmske adaptacije pojačale uloge likova žena. Najčešće su to kćeri autoritativnih junaka, iako u romanima njihova uloga nije naglašena. 

9. Ozbiljan pisac

Iako ima reputaciju pisca za djecu, izvorna djela Julesa Vernea su obilovala podacima iz biologije, zemljopisa i drugih znanosti. U prilagodbama i prijevodima na druge svjetske jezike, ti su dijelovi bili izostavljani. Zapravo su izvorni rukopisi svojevrsni priručnici iz prirodoslovlja, a čitatelji su na taj način uskraćeni za mnogobrojne spoznaje iz toga doba.

10. Jules Verne na prostorima bivše Jugoslavije

Tek je jedna četvrtina opusa Julesa Vernea prevedena na jugoslavenske jezike, a roman Od Zemlje do Mjeseca prvo je njegovo djelo objavljeno na hrvatskom jeziku. Bilo je to 1875. godine, samo deset godina nakon što je roman prvi put objavljen u Francuskoj.

11. Preteča helikoptera?

U romanu Robur osvajač, Verneovi junaci putuju Albatrosom - zepelinom s propelerima. Po određenim značajkama, ta bi izmišljena tehnološka inovacija mogla biti preteča helikoptera.

12. Tako je to u Kini!

Davor Šišović svoj primjerak Mathiasa Sandorfa objavljenog u Kini nije uspio pribaviti, te mu je poslana elektronička verzija naslovnice tog izdanja. Roman je rasprodan u rekordnom roku, jer je, kako mu je objašnjeno, objavljen u samo 300 milijuna primjeraka! 

13. Zablude o jednoj podmornici

Iako mu se često pripisuje kako je upravo podmornica Nautilus iz njegova romana Dvadeset tisuća milja pod morem preteča prvih podmornica, to nije istina, jer je izum postojao već  105 godina! Ono što jest zanimljivo da do danas ni jedna podmornica nije dosegla dubine Nautilusa.

Isto tako, u izvornom izdanju romana, mjerna jedinica nije milja već  liga koja se nekada koristila u navigaciji, a iznosi približno 2 milje.

14. Balonijer koji je nadahnuo Julesa Verne-a

Za prvo književno ostvarenje Julesa Verena Pet tjedana u balonu zaslužan je Felixu Nadar, jedan od prvih francuskih balonijera.

15. Vino astronauta

U romanu od Zemlje do Mjeseca, Jules Verne piše kako će astronauti, kad stupe na Mjesec, svoj pothvat proslaviti zdravicom, i to vinom iz sela Nuits  St. Georges  u Burgundiji. Zdravica tim vinom, iako ne na istome mjestu, doista se i ostvarila! Neli Armstrong, prvi čovjek koji je nogom kročio na Mjesec, u navedenom je selu po povratku iz svemirske misije doista priredio slavlje uz crni pinot, upravo u čast velikog Julesa Vernea! 

16. Dani Julesa Vernea u Pazinu

U spomen na literarni bijeg  glavnih junaka iz pazinskog Kaštela u romanu Mathias Sandorf, koji se zbio 26. lipnja 1867. godine, u Pazinu se svake godine od 1998. godine krajem lipnja održavaju Dani Julesa Vernea. Više informacija pronađite na službenim stranicama festivala.