Povratak u stvarnost nakon blagdana

Sada kad smo proslavili Božić u krugu najmilijih, odmotali sve poklone, pozdravili se sa starom i dočekali novu godinu, sada kad su kolači pojedeni, a samo nekima od nas ostaje još koji dan ili tjedan odmora, većina se treba vratiti u svakodnevnu rutinu. Nakon blagdana mogu se pojaviti poteškoće s vraćanjem na posao i nastavljanjem obaveza koje su bile prekinute slavljem, druženjem i drugačijim aktivnostima od uobičajenih, kao što je kupovanje poklona ili ukrašavanje kuće. Postoji mogućnost fizičkog i psihičkog kolapsa zbog mnogo slavlja, neispunjenih očekivanja, nerealističnih odluka, povratka usamljenosti ili krivnje zbog prejedanja. Više nemamo što iščekivati, poklone smo dobili, novu smo godinu dočekali, a dani su i dalje kratki, potrošili smo mnogo, pojeli i popili vjerojatno isto toliko, a uz sve to treba se vratiti na posao i obavljanju svakodnevnih zadataka.

Možda će u prvo vrijeme nakon blagdana neki od nas osjetiti umor, iritabilnost, nemir, tugu, tjeskobu ili osjećaj praznine. Moguće da će neki biti usamljeni, osjetiti da imaju smanjenu sposobnost koncentracije, smanjen interes za aktivnosti i stvari u kojima su prije uživali. Možda će se pojaviti problemi s premalo ili previše spavanja, premalo ili previše jedenja, glavobolje i slično. Istraživanja su pokazala da se sve ove smetnje nakon blagdana mogu svrstati u problem zvan „post holiday syndrome“, u slobodnom prijevodu „poslije blagdanski sindrom“, koji pogađa velik broj ljudi diljem svijeta. Može se odnositi na ovo blagdansko vrijeme koje je iza nas, ali i na povratak s bilo kojeg dužeg godišnjeg odmora ili putovanja, kada je naša svakodnevna rutina na neko druže vrijeme bila izmijenjena, bez obzira jesmo li uživali i odmorili se ili se još više brinuli i živcirali, ali svakako smo imali pauzu od uobičajenih, svakodnevnih obaveza. Važno je znati da takvo stanje nije neuobičajeno i neće dugo trajati, nakon nekog ćemo se vremena ponovo priviknuti na svakodnevni ritam obaveza i moći ćemo funkcionirati kao i ranije.

Neki psiholozi smatraju da bi objašnjenje za depresivnije raspoloženje nakon blagdana moglo biti to što ljudi misle da za vrijeme blagdana ne smiju osjećati tugu. Zbog toga se dovedu do krajnjih granica kako bi „sretno“ preživjeli blagdansko vrijeme, za koje znamo da ponekad može biti više stresno nego ugodno, i tek se nakon svih „svečanosti“ raspadnu odnosno osjećaju loše. Glavni je problem u tome što najčešće mislimo da se ne smijemo osjećati na neki način, da ne možemo vlastitim lošim osjećajem kvariti raspoloženje svojim bližnjima ili da jednostavno nije uredu biti tužan ili neraspoložen u blagdansko vrijeme. Uostalom u tome pripomažu i blagdanske poruke koje pozivaju na mir, dobro, veselje, zajedništvo. No, svatko od nas zapravo ima pravo na svoje emocije bez obzira na doba godine, koliko god se mogu činiti „neusklađenim“ ili „neprimjerenim“ za blagdansko ozračje. Kako bi izbjegli da se i mi nakon blagdana osjećamo neadekvatno i prazno, stručnjaci savjetuju da se tijekom blagdana ne trebamo bojati dubine emocija koje nam se javljaju i ne moramo biti cijelo vrijeme sretni i nasmijani, već je potreban balans. Kako bismo ga uspostavili dobro bi bilo za vrijeme sljedećih blagdana prihvatiti mogućnost da će nam se javiti razne emocije, od velike sreće do intenzivne tuge, zajedno sa svim drugim varijacijama emocijama među ovim krajnostima. Bilo bi važno pokušati proživjeti blagdane što iskrenije, bez prikovanog osmijeha na licu, dozvoljavajući si ponešto sjete pa i tuge. Ako se osjetimo tužno, nema veze, proživjet ćemo to i vjerojatno nećemo biti jedini. Možda ćemo se s nekim tko se osjeća kao i mi moći iskreno nasmijati na taj račun. Kada drugima pokažemo sebe bez pretvaranja i pristupimo im bez obaveznog dobrog raspoloženja u konačnici nam bude bolje. Ako uspijemo postići taj balans tijekom blagdana bit će nam ga lakše zadržati i dok nastavljamo staru rutinu u novoj godini.

A što učiniti sada kada su se neki od nas već počeli osjećati loše i možda imaju neke od prije navedenih smetnji? Za početak možemo skinuti ukrase i maknuti bor. Važno je da si dopustimo osjećaje jer na taj način sami sebi govorimo da su svi osjećaji normalni i „dajemo si dopuštenje“ da se tako osjećamo prvo vrijeme, dok se ne priviknemo na uobičajenu svakodnevnicu. Osim toga, ljudi često donose novogodišnje odluke za koje se ubrzo ispostavi da su previše zahtjevne, nerealistične, odluke koje su zapravo neostvarive, što može još nepovoljnije utjecati na raspoloženje. Ako mislite da novogodišnju odluku koju ste donijeli nećete uspjeti provesti, sada je vrijeme da je se promijeni i prilagodi stvarnim mogućnostima, odnosno da odlučimo postići nešto realno, moguće i ostvarivo. Na taj ćemo se način osjećati bolje kada stvarno uspijemo postići makar i manju promjenu od željene u novoj godini. Ako smo tijekom blagdana prestali vježbati i ako smo previše jeli, sada je vrijeme da se opet vratimo vježbanju ili da sada tek počnemo, pa makar to bile i svakodnevne lagane šetnje u prirodi. Sada je vrijeme da se vratimo uobičajenim prehrambenim navikama, počnemo jesti više voća i povrća, općenito se zdravije hraniti i da prestanemo s kolačima, slasticama i prejedanjem. Ono što bi nam još moglo pomoći da se osjećamo bolje je to da se nastavimo družiti s ljudima iako su blagdani prošli. Teže će nam se biti prilagoditi svakodnevnim obavezama nakon blagdana ako odjednom, naglo, prestanemo biti u kontaktu s drugima, a tijekom cijelih smo blagdana bili često u društvu i okruženi velikim brojem ljudi. Sada kad više ne iščekujemo blagdane, poklone, neradne dane, druženja s dragim ljudima niti novu godinu, možemo se vratiti svom uobičajenom načinu života, razmisliti što bismo mogli napraviti i isplanirati što bismo sve mogli raditi u ovoj godini. Možemo osmisliti možda neki izlet ili putovanje za naredni godišnji odmor ili razmisliti kako bismo mogli urediti vrt kada dođu dulji i topliji dani. Početak rada nakon blagdana može biti obilježen i uređivanjem ureda, čišćenjem ladica i stvaranjem reda među nepotrebnim papirima jer nam je ponekad za dobar početak potrebno fizičko uređenje našeg neposrednog prostora, time stvaramo red i u svom mentalnom prostoru za neke nove početke. Na taj način ćemo bolje i lakše sagledati naredne događaje i planove, vidjet ćemo što nam sve pozitivno ova godina može donijeti , strukturirati ćemo planove i buduće korake u svojim mentalnim mapama što će nam omogućiti da uspješno nastavimo svoj život i rad.

Blagdansko je vrijeme lijepo doba godine, ali se naša svakodnevna rutina često drastično mijenja prije i za vrijeme blagdana te se nakon nekoliko tjedana teško opet vratiti na staro. Sve je to, međutim, normalno i očekivano, samo je dobro što bolje se pripremiti za blagdane, u njima uživati najviše što možemo, a nakon toga se polako od svega oporaviti, blagdane ostaviti iza sebe i nastaviti živjeti na uobičajen način, dok opet ne dođe kraj godine, kada sve počinje ispočetka.

Marina Banko, psihologinja Zdravog grada Poreč