Sumorno, kišno i nedjeljno popodne. Južina. Slučajno mi za oko zapela najava programa za ponedjeljak i foršpan emisije Nulta točka, Mislava Togonala. U emisiji će gostovati moj ministar dr. sc. Mirando Mrsić, a tema će emisije biti Populacijska politika. Budući uskoro moram na redoviti prijavak na burzi, mislim si nešto – ne lezi vraže, možda me budu pitali jesam li gledao tu emisiju, jesam li zapamtio što je naš ministar rekao... možda je bolje pogledati to, pa sam miran! Uz ministra su još gostovali iJadranka Kosor, bivša predsjednica Vlade; prof.dr. Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta; dr.sc. Gordan Črpić, prorektor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i prof.dr. Mato Kapović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Na drugom programu je doduše bio rukomet naših i Bjelorusa, ali kako sam koji put škicnuo rezultat vidio sam da je utakmica bila rezultatski nezanimljiva, pa sam s mirom mogao pratiti spomenutu emisiju kojoj je podnaslovni lightmotiv glasio otprilike ovako:
"Ankete pokazuju da čak četiri petine mladih želi napustiti Hrvatsku. Kakva im je perspektiva u zemlji u kojoj svakog dana bez posla ostaje 700 ljudi? Slijedi li, nakon ulaska u EU, masovni egzodus radno sposobnog stanovništva i potpuna demografska katastrofa? Kakva je perspektiva države u kojoj svake godine 9000 ljudi više umre nego se rodi."
Baš sam je htio pogledati, no na sve ono što je u njoj bilo rečeno jednostavno ne vrijedi trošiti ništa: iscijeđene fraze djelovale su ljekovito poput vrećice čaja koju koristite već peti, šesti put. Ne brinite ako niste gledali dotične rasprave, niste propustili ništa. Stoga ću vam umjesto toga prenijeti nešto puno poučnije za vas i vaše mentalno zdravlje, nešto što s hrvatskom populacijskom politikom ima puno više veze nego ono što je bilo rečeno u emisiji:
O bananama
Banane (Musaceae) su tropska biljna porodica koja se sastoji od dva roda (Musa i Ensete; Musella je sinonim za Ensete) koja rađa jestivi ili nejestivi plod (zavisi do vrste) koji se može koristi za ishranu ljudi i životinja. Biljka Banana se uzgaja za hranu, kao i ukrasna vrtna ili sobna biljka. Banana je četvrta biljka u svijetu prema upotrebi za prehranu (nakon riže, pšenice i kukuruza). Potječe iz Jugoistočne Azije, ali raste u svim tropskim dijelovima svijeta (Južna i Jugoistočna Azija, najveći dio Afrike te Srednja i najveći dio Južne Amerike).
Banana ima zeljastu stabljiku koja postupno prelazi u drvenastu. Visina joj varira od 2 do 9 m (ovisno o vrsti). Plodovi su joj najčešće duguljasti s ili bez sjemenja (ovisno o vrsti), najćešće žućkasti kad sazriju, kod nekih vrsta mogu bit i tamno ružičasti (Musa Velutina) i crveni. Rastu u obliku karakterističnih busenova. Razmnožavaju se ili isključivo iz sjemena (Rod Ensete) ili i iz sjemena i nadzemnih izdanaka (Rod Musa i Musella), mnoge sorte nastale umjetnom sekekcijom davaju plodove bez sjemenki koji su bogati vitaminima A, B6 i C. Većinom se jedu sirovi, dok se nedozreli plodovi melju ubrašno. Jestive plodove daju banane iz roda Musa. Rod Musa sadrži preko 50 različitih vrsta banana (od kojih neke daju jestive a neke nejestive, bezukusne, brašnaste plodove pune sjemena). Postoji također i jako puno sorti od svake vrste, te hibrida između vrsta.
Banane su se u Jugoistočnoj Aziji koristile još u prapovijesti. Prvi Europljani koji su ih sreli su bili vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji. U Africi su ih proširili Arapi te europski kolonisti (Španjolci, Portugalci i Englezi) koji su ju donijeli u Južnu Ameriku. Najveći današnji proizvođači su Indija, Brazil i Kina. U Ekvadoru i Kostarici banane čine glavninu izvoza.
Važniji sastojci u plogu banane: fruktoza i glukoza, kalij (350 mg), karoteni (provitamin A), vitamini B-kompleksa, pektin, jabučna kiselina.
Razne vrste banana gaje se kao ukrasne biljke. Najotpornija na hladnoću vrsta banane koja se i gaji kao ukrasna biljka u vrtu je Musa Basjoo. Njeni plodovi nisu jestivi (brašnasti su i puni sjemenki). A može uz zaštitu preživjeti temperature do -23°C. (Izvor: Wikipedia)
Vaš Buraz