Hrvatska slavi dan pobjede

(Izvor:dp)Točno u podne sutra navršava se devet godina od trenutka kad se na kninskoj tvrđavi zavijorila hrvatska zastava obilježavajući oslobođenje Knina i Hrvatske u srpskoj pobuni od početka devedesetih godina.

Početak "balvan revolucije" kako je prozvana ta oružana pobuna koja je dovela do otvorenog rata sa dijelom srpskog stanovništva iz RH potpomognutih službenom vojskom ostatka Jugoslavije bio je početak, a vojno-policijska akcija "Oluja" kraj tog, nadajmo se posljednjeg krvoprolića u našim krajevima.

"Oluja" je pomno pripremana, pa je već u travnju te godine oslobođen značajan prostor na Dinari. Od 1. do 5. svibnja 1995. godine u akciji "Bljesak" oslobođeni su Posavina i zapadna Slavonija tijekom koje su pobunjeni Srbi pod vodstvom ozloglašenog kninskog šerifa Milana Martića raketirali Zagreb.

03. kolovoza su propali pregovori u Švicarskoj vođeni između Hrvatske i pobunjenih Srba a dan nakon toga, kao logičan odgovor uslijedila je akcija u kojoj je pobuna ugušena oružjem, onako kako je i počela. Iako su vođe svjetskih velesila bile protiv vojne akcije, nakon pokolja u Srebrenici i njima je postalo jasno da je to vjerojatno najlogičnije rješenje.

Hrvatske su vojne i policijske postrojbe krenule 04. kolovoza i odmah počele bilježiti značajne uspjehe. Istog je dana oslobođen Sv. Rok pa je Knin uskoro ostao u okruženju a ostavljen je koridor kojim su se izbjeglice mogle povući prema Srbiji.
Nakon nekoliko je sati na terenu oslobođen veliki dio teritorija a već sutradan oslobođen je Knin i muslimanska enklava oko Bihaća kojoj je prijetila sudbina Srebrenice.

Porečani su, osim onih u gardijskim brigadama, većinom pripadali 154. brigadi u operativnoj zoni Rijeka te prešli put od Ličkog Osika do rijeke Une, pred Bihaćem. Svi su se vratili živi i zdravi osim nekoliko ranjenih i jednog poginulog, Funtanjana Stipe Liovića čije je tijelo nakon ratnih operacija razmijenjeno i dovezeno u Funtanu te pokopano u prisutnosti mnogih suboraca.

Doček koji je pripremljen jedan je od onih veličanstvenih koje će Poreč jako dugo pamtiti, a slično je bilo i putem u Rijeci i Pazinu te u svim mjestima kojima je kolona prolazila.

U akciji se sa obje strane sudjelovalo preko dvije stotine tisuća vojnika. Poginulo je 174 hrvatskih branitelja a 1.430 ih je bilo ranjeno.

Nakon "Oluje" srpska paravojska više nije pružala ozbiljan otpor a ostatak Podunavlja mirno je reintegriran u teritorijalni sastav Republike Hrvatske.