Pirej i Srbija uzimaju posao Rijeci i Kopru

Kapacitet luke Rijeka mogao bi biti povećan do maksimalno 1,2 milijuna TEU-a godišnje (S. DRECHSLER/Novi list)

Događa se ono što je još donedavno bilo nezamislivo. Iako je svojom geoprometnom pozicijom manje atraktivan od Kopra, Trsta i Rijeke, grčki Pirej postaje točka proboja roba prema srednjoj Europi. Riječ je o luci koja posljednjih godina bilježi najveći rast prometa na Mediteranu, što je posljedica dolaska moćnog kineskog brodara i lučkog operatera, koji upravlja s dva velika terminala u toj luci.

Prošle godine u Pireju je pretovareno rekordnih 3,16 milijuna TEU-a, što je oko tri puta veći promet od Kopra, Trsta i Rijeke zajedno. Uslijedit će još veći razvoj, jer Cosco planira investirati ukupno oko 750 milijuna dolara u modernizaciju i širenje kapaciteta. Tako bi sadašnjih 4,2 milijuna TEU-a koliko je maksimalan kapacitet u Pireju, uskoro trebao biti povećan do brojke od 6,2 milijuna TEU-a.

Iako Kopar, Rijeka i Trst imaju planove povećanja kontejnerskog kapaciteta te su brojke relativno skromne u usporedbi s lukom Pirej. Kad je riječ o najvećoj hrvatskoj luci njezin bi kapacitet mogao biti povećan do maksimalno 1,2 milijuna TEU-a ukoliko se do kraja 2017. realizira izgradnja terminala na Zagrebačkoj obali kao što je planirano.

Kontejnerski vlak između Pireja i Češke za početak će ići jednom tjedno, ali su ambicije puno veće. Ukoliko u probnom periodu vrijeme transporta, kvalitete usluge i konkurentnosti prijevoza bude na visokom nivou, Cosco planira povećati broj vlakova tako da bi tjedno išlo šest do sedam kontejnerskih vlakova, odnosno oko 700.000 tona robe godišnje.

U tvrtki Željeznice Srbije naglašavaju kako je prvi kontejnerski vlak prošao kroz ovu zemlju za 14,5 sati, što je za 5 sati manje negoli je predviđeno voznim redom i 8 sati kraće od prosječnog vremena putovanja teretnih vlakova na ovoj relaciji. Upravo u tome vide priliku i argument za povećanje teretnog prometa iz Grčke, što znači da luka Pirej, kineski Cosco i srpske željeznice integriraju i otvaraju novi prometni pravac, koji će uzeti dio posla lukama sjevernog Jadrana, Rijeci, Kopru i Trstu.

Da se na tržištu javljaju neke sasvim nove okolnosti potvrđuje i direktor Pomorske agencije CMA CGM, kap. Jakov Karmelić, koji naglašava kako luke sjevernog Jadrana o tome itekako trebaju razmišljati i pripremiti se.

– Cosco je od Pireja stvorio regionalnu hub-luku, koja pokriva veliki dio Mediterana, Crno more i Jadran. Imaju značajan udio prekrcajnog tereta, koji se u Pireju s brodova matica prekrcava na brodove u feeder servisu, koji između ostalog dolaze i u riječku luku, Kopar i Trst.

Očito je da oni rade na širenju svog gravitacijskog područja i imaju izuzetno ambiciozne planove. Nitko ranije nije mogao pretpostavljati da bi Pirej mogao biti ozbiljna konkurencija za tržište srednje Europe.

No, pokazalo se da je pozicioniranje jednog jakog operatera i brodara kao što je Cosco, dovelo do takve mogućnosti o kojoj i mi moramo voditi računa. Dakle, moramo ubrzati planove razvoja i realizirati ih čim prije i kvalitetnije. Na Brajdici nemamo više limita kad je u pitanju luka. Isto se ne može reći za željeznicu, ali je isto tako činjenica da i ove kapacitete koje imamo ne koristimo dovoljno.

Mi smo od ulaska u EU u srpnju prošle godine ušli u pravu tržišnu utakmicu pod istim uvjetima kao i konkurentske luke, ali je pitanje jesmo li u tom razdoblju povećali promet. Očito još uvijek nismo ponudili dovoljno atraktivne cijene, koje su mogle privući više tranzitnog prometa preko Rijeke, ističe Karmelić. (D. Pajić/Novi list)