Hrvati sa 729 eura prosječne plaće slijede Slovence

Ilustracija (S. DRESCHSLER)

Najveća prosječna plaća u državama bivše Jugoslavije je u Sloveniji i iznosi 1002,75 eura, a slijedi je Hrvatska sa 728,92 eura. U Makedoniji se pak najlošije zarađuje, u prosjeku svega 352,47 eura, prenosi agencija Anadolija. No, Hrvatska je među svim bivšim republikama najzaduženija, dok je ukupni BDP svih šest republika na razini ili nešto manji nego 1991. godine.

Srbija na dnu

Hrvatska i Slovenija jedine su dvije države bivše SFRJ u kojima prosječna plaća premašuje 500 eura. Slijede ih Crna Gora u kojoj je, prema posljednjim podacima za kolovoz, prosječna plaća iznosila 473 eura, BiH s 423 eura, a pri dnu ljestvice je Srbija s prosječnom plaćom od 381,26 eura.

Kada je riječ o Kosovu, pouzdanih podataka nema: prema udruzi gospodarstvenika, prosječna je plaća u travnju iznosila 368 eura, a prema agenciji za statistiku Kosova - 441 euro.

Prema prvim rezultatima koje je objavio Državni zavod za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj u srpnju je iznosila 5.530 kuna. U odnosu na prethodni mjesec, nominalna neto plaća je manja za 0,5 posto, no toliko iznosi i rast na godišnjoj razini. Budući da su i u srpnju izostali inflatorni pritisci (indeks potrošačkih cijena zabilježio je pad od 0,1 posto) prosječna neto plaća ostvarila je blagi realan rast od 0,6 posto. Prosječna mjesečna bruto plaća za srpanj iznosila je 7.967 kuna, što je, u realnom izrazu, 0,7 posto više nego lanjskog srpnja.

Slabo tržište

Usprkos blagom realnom rastu prosječnih isplaćenih plaća u prvih ovogodišnjih sedam mjeseci, izuzetno slabo tržište rada (visoka nezaposlenost i niska zaposlenost) te nepovoljna očekivanja kada je riječ o izgledima gospodarskog oporavka i ostvarivanja budućih dohodaka, zadržavaju osobnu potrošnju na niskim razinama, a trend polaganog razduživanja sektora stanovništva se nastavlja, ističu analitičari RBA-a. Do kraja godine ne očekuju značajniji rast nominalnih plaća, dok će njihov vrlo blagi realni rast biti podržan izostankom inflatornih pritisaka.

U slučaju realizacije najavljenih poreznih izmjena u sustavu poreza na dohodak, povećat će se prosječna neto plaća i raspoloživi dohodak. Međutim, slabi izgledi na tržištu rada te česte promjene u poreznom sustavu sigurno će više utjecati na to da građani podmire dospjele neplaćene obveze, a manje na potrošnju luksuznijih dobara, tvrde u RBA-u. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)