ORaH o zdravstvenim košaricama novog ministra zdravlja Milana Kujundžića

Održivi razvoj Hrvatske – ORaH mišljenja je da je prije uvođenja tkz. Kujundžićevih zdravstvenih košarica, potrebno jasno definirati na što pacijenti imaju pravo u zdravstvenoj zaštiti i što zdravstveni sustav može financirati te definirati razinu standardne usluge, i potencijalno, nadstandardne usluge koju pacijent može očekivati. Struka definira ono što je standard i što je pacijentu potrebno, dok je nadstandard ono što se pacijentu može ponuditi na izbor.

Definiranjem osnovne košarice omogućava se jednaki pristup uslugama za sve, bolja kontrola potrošnje i u konačnici garantira svima Ustavom zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu. U košaricu usluga obavezno treba uključiti i financiranje lijekova po principu da HZZO financira do cijene najjeftinije varijante određenog lijeka (ne najjeftiniji lijek), a pacijentu se ostavlja mogućnost nadoplate drugog lijeka ukoliko ga želi, bilo novcem bilo putem dodatnog osiguranja. Košarica je dinamički otvoreni sustav i širila bi se prema potrebama i mogućnostima. Potrebno je ujednačiti cijene usluge privatnog sektora s cijenom HZZO-a za usluge koje plaća primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama i prema tome raditi izračune troškova dijagnostike i liječenja, a u konačnici i plaće zdravstvenih djelatnika.

HZZO pokriva određene lijekove i pomagala, a pacijent ako želi bolje ili drugačije to treba nadoplatiti. Nikako se neće i ne bi se smjelo dogoditi da pacijent dobije npr. nekvalitetni umjetni kuk. Dobit će kvalitetan umjetni kuk koji je zdravstveno i znanstveno ispitan, ali je po cijeni povoljniji od nekih drugih. Dakle, ukoliko netko ima novca za sobu u kojoj će biti sam, zamjenski kuk koji misli da mu je bolji ili lijek koji mu po njemu samome više odgovara (iako za to možda nema osnove ili zdravstvenog pokazatelja) onda to može nadoplatiti. Potrebno je jasno definiranje prava pacijenata, ali predlažemo da se to napravi stručno, s potporom znanstvenih dokaza o kvaliteti onog što se stavlja u tu košaricu i naravno, po mogućnosti, uz istovremeno stvaranje postupnika u zdravstvu (kako postupiti, u kojem slučaju i kod kojeg stanja).

Košarica definira prava, ali bez postupnika ne sprječava zloupotrebu. Npr. netko ima pravo na MRI, ali možda ne za tu dijagnozu, zato treba definirati i gdje/kada, a ne samo što.

Držimo da uz uvođenje osnovne košarice zdravstvenih usluga na koju svaki pacijent ima pravo, obavezno je potrebno definirati i točne protokole upotrebe tih usluga, odnosno liječenja, koje bi uniformirale pristup liječenju na području cijele Hrvatske te tako spriječile diskriminaciju samih pacijenata, stoji u priopćenju za javnost Održivog razvoja Hrvatske. (dp)