Predizborni sindrom - i mrtvi biraju !

(Izvor:istra.blog/Mx)Link
Kao prilikom svakih izbora , niti ovi nisu izbjegli polemiku oko broja birača !
Mogu li se u popisu birača nalaziti imena umrlih osoba i je li moguće da će na predstojećim lokalnim izborima mogućnost glasovanja imati i osobe koje već niz godina nisu među živima? Iako zvuči nemoguće, takve se stvari ipak događaju, pa je lako moguće da će se i na ovim izborima u popisu birača naći i imena preminulih, pa makar oni bili mrtvi već dvadeset godina! Naime, bez valjanog pisanog dokaza o smrti, takozvanog smrtnog lista, sve one osobe koje su, primjerice, umrle u inozemstvu i dalje će se evidentirati kao živuće.
To se i dalje događa budući da strane države ne izvješćuju matične urede u Hrvatskoj o osobama koje su preminule izvan svoje države, pa se one i dalje bilježe kao žive. Ukoliko je osoba umrla u Hrvatskoj, nakon njene smrti obitelj je dužna obavijestiti matični ured koji će potom tu osobu »brisati« s »liste živih«, pa se tada nikako ne može dogoditi da se dotične osobe nađu na popisu birača. U manjim sredinama nije rijetkost da osoba premine u vlastitoj kući, a da obitelj preminulog naknadno nije obavijestila matični ured. Ta je osoba tada i dalje »živa« a njeno će se ime uknjižiti i na biračkom popisu. Također, među biračima će se naći i imena osoba koje već godinama žive u dijaspori, no budući da imaju osobnu iskaznicu i prebivalište u matičnoj zemlji, one ulaze u popis birača.

Provjere građana o biračkom mjestu do 30. travnja
No, više od 90 posto građana u Istri umire u pulskoj Općoj bolnici a manji dio u bolnicama u Rijeci i Zagrebu te se nakon njihove smrti o tome automatski obavještavaju svi matični uredi. Također, osobe će se automatski bilježiti kao mrtve ako su stradale u prometnoj nesreći, dok se nestale osobe i dalje smatraju živima dok god se ne pokrene postupak proglašenja da su mrtve. Među nestalima se u Istri trenutno »vode« dvije osobe. Kako doznajemo u Službi za opću upravu koja djeluje pri županijskom Uredu za državnu upravu, svaki popis birača radi se na temelju evidencije prebivališta koju provodi Policijska uprava, a birački status imaju svi punoljetni hrvatski državljani, izuzev onih koji su potpuno lišeni poslovne sposobnosti. Ukoliko je osoba primjerice iz Zagreba doselila u Pulu, morat će napraviti potvrdu o prebivalištu u Puli pa će tako automatski dobiti status birača.
No, koliko će točno biti birača na području Pule teško je precizno utvrditi budući da se taj broj mijenja iz dana u dan. Treba stoga naglasiti da popis birača nije stalna kategorija jer do 6. svibnja, kada je ujedno i konačan rok za njegovu predaju, neke osobe mogu navršiti 18 godina pa će tako naknadno ući u popis, a moguće je da su u međuvremenu preminule ili promijenile adresu pa više nemaju pravo na taj status.
Iako se popis birača zaključuje 6. svibnja, svi oni koji su u razdoblju između 6. i 15. svibnja preminuli ili odselili bit će u tom popisu, a oni koji će u tom vremenu doseliti u Pulu neće se naći na njemu. Te će osobe trebati dostaviti potvrdu o prebivalištu u Puli nakon čega će im Ured državne uprave moći izdati potvrdu za glasanje a već na sljedećim izborima one će uredno biti evidentirane. U Uredu državne uprave tvrde da mrtve osobe nikada nisu glasale, no to je ipak moguće dođe li do zloupotrebe biračkog odbora čiji članovi mogu samoinicijativno, umjesto mrtvog ujedno i nepostojećeg birača, na kandidacijskoj listi zaokružiti svog ljubimca.
Svaki popis birača je javan i svi koji žele provjeriti na kojem biračkom mjestu glasuju mogu to učiniti u ispostavama Ureda državne uprave najkasnije do 30. travnja, čime se ponovno može izbjeći vjerojatnost da se na popisu nađu i mrtve osobe. No, kako doznajemo u Uredu državne uprave, mali se broj građana obraća radi provjere točnosti upisa što rezultira time da se članovi biračkih odbora nakon provedenih izbora obraćaju njihovom uredu s informacijama o uočenim pogreškama, ali se pritom ne mogu sjetiti pogrešnih podataka koje su uočili. Samo na području bivše općine Pula evidentirano je 368 osoba koje su starije od 90 godina, a tijekom našeg posjeta matičnom uredu utvrđeno je da je od tog broja umrlo čak njih 30. S obzirom na to da je riječ o kritičnoj dobnoj skupini, u Uredu državne uprave dnevno obavljaju provjere želeći tako spriječiti da se među biračima nađu i mrtve osobe.

Među pulskim biračima i jedan Sudanac
Prema posljednjim podacima, na predstojeće lokalne izbore će u Puli izići ukupno 54.205 birača, no naglašavamo da ta brojka nije konačna i da se stalno mijenja. O novom sastavu pulskog Gradskog vijeća odlučivat će otprilike 40-ak tisuća Hrvata, 4.523 pripadnika srpske nacionalne manjine, 2.350 Talijana 2.130 Muslimana i 20-ak nacionalno neopredijeljenih osoba. Zanimljivo je da se među pulskim biračima nalazi i jedan Sudanac a od približno 500 Roma koliko ih živi u Puli na lokalnim izborima će moći birati njih 274, koliko je ih je bilo evidentirano u popisu birača prije nekoliko dana. U popisu birača za Pulu nalaze se i Austrijanci, Bugari, Crnogorci, Česi, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Rumunji, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Ukrajinci, Bošnjaci i Albanci a oko dvije tisuće birača ima nepoznatu nacionalnost.
Iako je popis birača otvoren za javnost, u matičnom uredu tvrde da niti jednoj političkoj stranci nisu davali podatke o adresama i datumima rođenja pojedinaca koji se nalaze na popisima. Upravo je na to upozorila naša čitateljica koja tvrdi da je prije nekoliko dana na adresu njene majke, koja je preminula prije pet godina, stigao stranački letak IDF-a u kojem gradonačelnik Luciano Delbianco upoznaje građane s glavnim značajkama proračuna za 2005. godinu, i to baš pred početak predizborne kampanje. S obzirom na to da je čitateljica odmah nakon majčine smrti obavijestila matični ured u Puli, nije joj jasno kako je listić mogao stići na njenu adresu.
I u Uredu države uprave ne znaju kako je ta politička stranka došla do podataka o osobama koje su, k tome, mrtve već nekoliko godina, no pretpostavljaju da su do imena i adresa građana došli pomoću uplatnica Herculanee, Elektroistre ili pak telefonskog računa koji su još uvijek naslovljeni na umrlu osobu. Upozorili su da obitelj preminule osobe, uz prijavu smrti u matičnom uredu, treba izvršiti i promjenu imena vlasnika svih komunalnih usluga, jer u protivnom će na njihovu adresu i dalje pristizati pošta.
Pulski gradonačelnik Luciano Delbianco čija je stranka uputila svoje listiće na adresu nekih preminulih građana potvrđuje da su do podataka dolazili uz pomoć komunalnih obrazaca. To što su listići stigli i na adresu umrlih, smatra Delbianco, propust je obitelji umrlog koja nije promijenila ime vlasnika.

Lokalni izbori Grad će koštati 500 tisuća kuna
Pročelnica gradskog Upravnog odjela za opću upravu i mjesnu samoupravu Rosana Lucijetić rekla je da će Grad Pula iz svog proračuna osigurati sva potrebna sredstva za provođenje izbora za predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave uključujući pritom i uslugu tiskanja glasačkih listića. Tako će Grad za predstojeće izbore izdvojiti ukupno 500 tisuća kuna, a tim će se sredstvima »pokriti« i tiskanje glasačkih listića koji će biti označeni serijskim brojem te će se tiskati u državnoj tiskari pod nadzorom Državnog izbornog povjerenstva. Dodajmo još da će tijekom lokalnih izbora pravilnost popisa birača provjeravati Komisija za popise birača koja ujedno potvrđuje i konačan popis koji će se na predstojećim izborima koristiti. Tu komisiju osnivaju općinska i gradska vijeća a svaka će nastaviti s radom sve do konstituiranja novih predstavničkih tijela u lokalnoj samoupravi.