Svjetski dan mentalnog zdravlja za mentalno zdravlje mladih

Zaštita mentalnog zdravlja ljudi 21. stoljeća dugoročna je, zahtjevna i izazovna tema. Mentalno zdravlje izvor je neiscrpnih priča, nerazumijevanja, mistificiranja, osuđivanja, stigmatizacije, do ne tako davno i predmet izrugivanja, a zapravo je dio našeg općeg zdravlja, koji jednako kao i tjelesno zdravlje uvjetuje naš uravnotežen, zdrav, uspješan život.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) kaže da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Zbog toga ga ne treba mistificirati, već čuvati te o njemu brinuti jednako kao što nastojimo brinuti o svojem fizičkom zdravlju, izgledu, aktivnostima!

SZO godinama ističe važnost dobrog mentalnog zdravlja za dobro opće zdravlje i baš je zato 10. listopada proglasila Svjetskim danom mentalnog zdravlja. Iako se ovaj dan simbolično ističe kako bi se skrenula pozornost na značaj mentalnog zdravlja za opće zdravlje pojedinca i čitave populacije, još se više u stručnim krugovima SZO naglašava značaj kontinuirane, organizirane i stalno dostupne skrbi za mentalno zdravlje u državnim sustavima, regionalnim i lokalnim zajednicama.

Mentalno zdravlje najveći je izazov 21. stoljeća. Depresija „grabi“ prema uvjerljivom prvom mjestu po učestalosti pobola, prvenstveno radno aktivne populacije, u zemljama zapadne Europe pa tako i u RH. Mentalnim poremećajima, pa tako i depresiji, izložene su sve dobne skupine. SZO ključnim čimbenikom zaštite ističe rano prepoznavanje poteškoća koje upućuju na mogući razvoj mentalnih poremećaja te osiguravanje stručnih kadrova, najbolje u lokalnoj zajednici, koji mogu osigurati prihvat osoba s teškoćama na ranoj razini rizika za poremećaje mentalnog zdravlja. Tako je ključ zaštite mentalnog zdravlja populacije stvaranje uvjeta ljudima u neposrednom okruženju života i rada za odgovarajuće, stručne mehanizme zaštite mentalnog zdravlja.

-Poreč je zaštitu mentalnog zdravlja Porečana u vlastitom okruženju razvijao s dugoročnom vizijom, što ga razlikuje od svih gradova u Hrvatskoj. Poreč je na najveći izazov 21. stoljeća odgovorio vlastitim snagama pred 25 godina, a Savjetovalište Zdravog grada Poreč, dostupno svim stanovnicima Poreča i šire okolice, uspješno razvija i danas. Radom u Zdravom gradu Poreč kao stručnjaci godinama djelujemo u smjeru boljeg razumijevanja mentalnih teškoća i zagovaranja odgovorne brige za mentalno zdravlje svih stanovnika naše zajednice, kažu u Zdravom gradu i naglašavaju kako su mentalne teškoće prolazne prirode, uzrokovane stresom u kombinaciji s našom osobnošću, kako ih je važno na vrijeme prepoznati i naučiti prevladati. Jednako tako, rade sa svakom osobom kojoj je potrebna pomoć i podrška.

Ove godine usmjereni na mlade

Tema ovogodišnjeg dana mentalnog zdravlja usmjerena je mentalnom zdravlju mladih osoba u svijetu koji se mijenja ali je i smjernica za dugoročnu podršku mentalnom zdravlju djece i mladih. Djeca i mladi su u posebnom riziku za razvoj poremećaja mentalnog zdravlja tijekom rasta i razvoja. Mentalno zdravlje djece i mladih posebno je krhko u svijetu koji se intenzivno mijenja, kreira virtualna okruženja i virtualni život u svijetu tehnologije te tako direktno utječe na razvoj mozga i njihovo ponašanje. Rizik za dječji rast i razvoj još je veći u svijetu u kojemu velike, brze promjene stvaraju stres važnim odraslima u njihovu okruženju te „ljuljaju“ i čine nestabilnim odrasle kao bazične stupove na koje se djeca trebaju osloniti tijekom svog rasta i razvoja.

Djeca su dobno razvojno osjetljiva i ranjiva skupina, a podrška u djetinjstvu utire put zdravlju za čitav život. Stoga je značajna odgovornost roditelja te svih ključnih osoba u sustavima zdravstva, odgoja i obrazovanja za prepoznavanje ranog rizika i teškoća kod djece. Današnje vrijeme zahtijeva da se i odgovorni odrasli pripremaju i osnažuju za pružanje podrške i stabilnosti djeci kao i za prepoznavanje potencijalnih rizika i teškoća za rast djece i mladih. Djeca s početnim ili prikrivenim simptomima teškoća iz područja mentalnog zdravlja (često tiha, povučena djeca) nerijetko prolaze kroz svoje obitelji, ali i kroz sustave odgoja i obrazovanja, a da nisu prepoznata anksiozna stanja ili znakovi koji upućuju na mogući razvoj depresije. S druge strane, dječji su mozgovi plastični, skloni promjenama, kod djece se u suradnji s roditeljima i sustavima mnoge teškoće uspješno mogu prevladati ili ublažiti. Baš zato pružanje rane podrške mentalnom zdravlju djece i mladih značajna je intervencija za zdravlje za čitav životni put.

Mnoge spoznaje iz domene rada i istraživanja SZO pokazuju i dokazuju da je podrška ranom dječjem razvoju najsnažnija i najbolja investicija u zdravlje za život. To znači podršku djeci i mladima ali i svim važnim odraslima koji im tijekom tog razvojnog puta trebaju kao oslonac i podrška. Prevencija mentalnih teškoća i poremećaja kod djece i mladih započinje većom svijesti i razumijevanjem ranih znakova i simptoma koji se često pojavljuju i u ranijoj kronološkoj dobi. Zato su odrasle osobe koje žive, rade, uče i igraju se s djecom i mladima najvažniji ključ za razumijevanje i prvo prepoznavanje znakova mogućih problema u području mentalnoga zdravlja. Od tuda može započeti i njihovo rješavanje, kaže Nataša Basanić Čuš, psihologinja-psihoterapeutkinja. (dp)