Stručnjaci upozoravaju: Kraći radni vijek znači manje mirovine, Sindikati: To je manipulacija i plašenje javnosti

Pixabay

Mjesec dana prije početka prikupljanja potpisa za referendum protiv zakona o odlasku u starosnu mirovinu sa 67 godina i oštrijeg kažnjavanja prijevremenog umirovljenja, stručnjaci za mirovinski sustav upozoravaju da će ta sindikalna inicijativa već ionako niske mirovine sniziti na 25 posto prosječne plaće, a sindikati takve izračune odbacuju kao manipulaciju i neosnovano plašenje javnosti.

Referendumska inicijativa ide u krivom smjeru, kontra europskih procesa i reformi, s neutemeljenom argumentacijom i lošom procjenom sindikata, ocijenili su u razgovoru za Hinu Danijel Nestić s Ekonomskog instituta i Predrag Bejaković s Instituta za javne financije komentirajućizahtjeve da dobna granice za starosnu mirovinu ostane 65 godina i nakon 2033. godine, kada bi se, bez obzira na spol, trebala podići na 67 godina.

Ranije umirovljenje znači niže mirovine

Inicijativa "67 je previše" od 27. travnja do 11. svibnja prikupljat će potpise birača za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima će se tražiti da se granica za odlazak u starosnu mirovinu vrati na 65 godina, dob za stjecanje prava na prijevremenu mirovinu bude 60 godina, a penalizacija radi prijevremene mirovine smanji s 0,3 na 0,2 posto.

Nestić i Bejaković procjenjuju da bi sindikati mogli uspjeti i prikupiti najmanje 374.740 potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma, jer su izašli u susret mnoštvu građana koji osjećaju nelagodu pri pomisli na rad i nakon 65. godine, zanemarujući pritom činjenicu da će s kraćim radnim vijekom primati i nižu mirovinu.

Država si neće priuštiti manjkove, dio smo Europske unije u kojoj postoje fiskalna pravila, koja će se još pooštriti sa skorim ulaskom Hrvatske u eurozonu. Jednostavnom matematikom - ranije umirovljenje znači niže mirovine, ističe Nestić.

S obzirom da su umirovljenici ogromno glasačko tijelo, pretpostavlja kako sindikati računaju da će naknadnim pritiscima izboriti povećanje mirovina, no to nije moguće jer je raspoloživa svota novca ograničena.

Komentirajući tvrdnje sindikalnih čelnika da se u Hrvatskoj živi kraće nego u ostatku EU-a, Nestić podsjeća da šest zemalja EU-a ima kraće očekivano trajanje života - Bugarska, Estonija, Litva, Latvija. Mađarska, Rumunjska i Slovačka, a studije pokazuju da se životni vijek svake godine produžava za mjesec dana.

Navala umirovljenika na rad od četiri sata

"Ako želimo povećati mirovine, jedini je način da radimo više. A navala umirovljenika na rad od četiri sata pokazuje da postoji volja, snaga i zdravlje kod dijela umirovljenika da ostanu zaposleni i u poznijoj životnoj dobi", kaže Nestić.

To bi moglo donekle ublažiti problem s hrvatskim mirovinskim sustavom - nepovoljan omjera radnika i umirovljenika, koji je gori samo u Rumunjskoj, nisku stopu zaposlenosti, manjak radne snage, a tu je i velik broj umirovljenika s mirovinom po posebnim propisima. Sve to netko mora financirati, ističe Nestić.

Posebno mu je sporan zahtjev sindikata za smanjenjem penalizacije prijevremenog umirovljenja s 0,3 na 0,2 posto, što stavlja prijevremeno umirovljene u povoljniju poziciju od onih koji idu u starosnu mirovinu.

"Zahtjev sindikata doveo bi do prelijevanje sredstava od osoba koje duže rade prema onima koje ranije idu u mirovinu. Mislim da to ne treba raditi. Realan stupanj penalizacije može se matematički izračunati i iznosi između 0,3 i 0,4 posto mjesečnog umanjenja. U svakom slučaju to nije 0,2 posto, koliko traže sindikati", naglašava Nestić.

U vezi prijevremenog umirovljenja, upozorava radnike da ne pristaju na taj korak pod pritiskom poslodavca ako to nije njihov osobni izbor. 

"Izbor prijevremene mirovine mora biti osobna odluka. Ugovor o radu u Hrvatskoj prestaje sa 65 godina i za muškarce i za žene. Čak i žene koje imaju uvjete za redovnu starosnu mirovinu, mogu nastaviti raditi do 65. godine i nitko ih prije toga ne bi smio tjerati u mirovinu. No, svjedoci smo neformalnih pritisaka na zaposlenike, što je apsolutno kažnjivo", ističe Nestić.

Nastavite čitati ovdje.