Neuroznanost: kako 50-godišnjaci mogu imati mozak 25-godišnjaka

Foto: Unsplash

Mozak drugačije funkcionira u različitim etapama života. Prvi dio čovjekovog života obilježava razvoj, a mozgu u prosjeku treba oko 25 godina da potpuno sazrije i tek tada čovjek počne razmišljati “razumno”. Međutim, i stariji ljudi mogu pomladiti svoj mozak, tvrde neuroznanstvenici, ako 15 minuta dnevno sjede i ne rade – apsolutno ništa.

Neuroznanstvenica Sara Lazar s harvardske škole medicine meditaciju je počela proučavati slučajno. Trenirala je za bostonski maraton, ozljedila se, a fizioterapeut joj je preporučio blage vježbe istezanja. Tako je ona upisala tečaj joge.

Jedna stvar je vodila drugoj, a Lazar je počela čitati znanstvenu literaturu o utjecaju meditacije (u koju joga svakako upada) na ljude. Sve je više dokaza koji pokazuju učinkovitost joge – smanjuje stres, pomaže kod depresije, tjeskobe, smanjuje bol i efekte nesanice – sve to povećava kvalitetu života.

Lazar se odlučila provesti svoje istraživanje o tom fenomenu, a rezultati su vrlo zanimljivi, piše businessinsider.com.

Nekoliko različitih regija mozga ‘cvate’ ako meditirate

U prvom istraživanju, pogledala je skupinu ljudi koja već dugo vremena prakticira meditaciju (od sedam do devet godina iskustva). Kod njih je, u usporedbi s ‘običnim’ ljudima našla povećanu sivu tvar u nekoliko područja u mozgu koja su povezana s osjetilima poput vida, mirisa i sluha.

To, tvrdi Lazar, ima smisla, budući da meditacijom “usporavamo” i postajemo svjesni trenutka u kojem se nalazimo, a to uključuje i najmanje sitnice poput disanja, otkucaja srca itd.

Međutim, tim neuroznanstvenika je otkrio kako ljudi koji meditiraju imaju više sive tvari i u dijelu mozga koji služi za donošenje odluka i pomoću kojeg pamtimo. Taj dio mozga, koji se nalazi odmah iza čela, s godinama postaje sve manji i manji. Međutim, 50-godišnje osobe koje meditiraju imale su jednak broj sivih stanica u tom dijelu kao i oni upola mlađi! To je, samo po sebi, ogromno otkriće.

20 minuta na dan je dovoljno

Moguće je da se jednostavno radilo o tomu da je skupina koja meditira u startu imala veći broj sivih stanica u mozgu. Pa je Lazar odlučila provesti još jedno istraživanje.

U njemu, stavili su ljude bez iskustva s meditacijom na osmotjedni program gdje im je zadatak bio meditirati pola sata na dan.

Nakon samo osam tjedana, svim ispitanicima mozak se promijenio – na bolje. Neke regije su dobile veći broj sivih stanica, dok su neki dijelovi postali gušći. Da vas ne zamaramo sa medicinskim terminima tih dijelova mozga, radilo se o dijelovima koji služe za učenje, pamćenje i regulaciju emocija; dio za koji se vjeruje da je zadužen za suosjećanje i mogućnost da se stavimo u tuđu kožu; pa čak i dio gdje se stvaraju nove moždane stanice.

S druge strane, ispitanicima je smanjen dio mozga koji se zove amigdala koji je povezivan s primalnim osjećajima poput straha, agresije i tjeskobe. Što je amigdala postala manja, tako su i ispitanici u pismenim testovima prijavljivali smanjen osjećaj stresa.

E sada, ako se i vi želite baciti u nekakav oblik meditacije kako bi pokušali podići vašu kvalitetu života, sigurno vas zanima podatak koliko bi često trebali vježbati. U testu je predviđeno da ispitanici meditiraju 40 minuta dnevno, iako su u prosjeku meditirali 29 minuta na dan. Nadalje, slične studije govore da je za pogodnosti dovoljno između 15 i 20 minuta meditacije na dan.