Među osnovnoškolcima i srednjoškolcima u Istri u padu je korištenje duhana i alkohola, eksperimentiranje s drogama stagnira, a raste opasnost od budućih ovisnosti o tehnologiji. U porastu su i simptomi koji upućuju na depresivna i anksiozna stanja. Manje je mladih koji su evidentirani kao počinitelji krađa i nasilja, ali se bilježi rast broja računalnih prijevara.
Čulo se to proteklog tjedna na okruglom stolu Ovisnosti - trendovi, izazovi, mogućnosti kojeg je u Poreču u Mjesecu borbe protiv ovisnosti organizirao Zdravi grad. Predstavljeni su i rezultati triju istraživanja kojima se 2009., 2013. i 2017. ispitivalo rizična ponašanja i ovisnosti kod djece i mladih Istre.
Kroz godine je vidljiv trend pada u korištenju duhana, posebno kod mladih koji izjavljuju da puše redovito ili povremeno. Vidljiv je i pad konzumacije piva, vina i žestokih pića. Vrlo je nisko zastupljeno eksperimentiranje s heroinom i kokainom, dok eksperimentiranje s marihuanom i amfetaminima stagnira. U korištenju marihuane djevojke se izjednačavaju s mladićima.
Pod utjecajem zapadnih trendova legalizacije marihuane i korištenja u medicinske svrhe mijenjaju se i stavovi. Mladi često ove droge ne smatraju štetnima i ne znaju posljedice njihova korištenja. S druge strane, u stručnim se krugovima zna da eksperimentiranje s lakim drogama, alkoholom i duhanom povećava vjerojatnost za ulazak u druge droge, čulo se na okruglom stolu u Poreču.
Iako kokain nije bitnije zastupljen među mladima, čini se da ostvaruje značajan upliv među mlađe odrasle i osobe srednje dobi, i to u socio-ekonomski bolje stojeće slojeve. Često se koristi za izdržavanje napora, bilo da je riječ o zabavi ili zahtjevima posla.
Istraživanja su utvrdila i veliku učestalost korištenja smartfona. Više od 40 posto djevojaka i nešto manje mladića koristi pametne telefone više od 4 sata dnevno, što se već smatra odstupajućim ponašanjem koje može voditi u ovisnost o tehnologiji. Čini se da problem ovisnost kod mladih seli u virtualni svijet te da u budućnosti, uz ovisnike o supstancama, čitavo društvo, obitelji i stručnjake očekuju ovisnici o tehnologiji. Dio mladih će zbog izolacije u virtualnom svijetu, života u svijetu mašte i i stjecanja virtualne moći (kroz identifikaciju s virtualnim junacima) imati teškoće mentalnog zdravlja i razvijati nesupstancijalne ovisnosti, smatraju stručnjaci.
Ovisnost o tehnologiji uskoro bi mogla ući u novu klasifikaciju dijagnoza. Preplavljuje mlade zapadnog svijeta, a odrasli je često ne prepoznaju na vrijeme. Kompjuteri i drugi ekrani, video igre, tableti i mobiteli često su „čuvalice“ i djeci mlađoj od 10 godina. Mlade uvlače u nerealni, virtualni svijet. Odmiču ih od stvarnih obaveza (školskih i drugih), ograničavaju socijalne kontakte, razvijaju egocentrizam te onemogućavaju razvoj empatije i socijalnih i komunikacijskih vještina. Po mišljenju priznatih stručnjaka u Hrvatskoj i šire, budu li roditelji, odgojno-obrazovne institucije i drugi stručnjaci ignorirali prekomjerno korištenje tehnologije kod mladih, ono će postati opasnost za zdravi razvoj mladih i njihovog identiteta u socijalnom okruženju. Takav put može biti opasan i voditi u prazninu ličnosti, depresiju i mnogo ozbiljnije poremećaje.
Istraživanja u Istri pokazuju porast zastupljenost problema mentalnog zdravlja djece i mladih. To je u skladu sa zapadnim trendovima, ali i stavom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o tome da je mentalno zdravlje, a posebno depresija, najveći izazov 21. stoljeća.
Sve veći broj mladih u Istri izražava da se često ili vrlo često osjećaju depresivno. Raste broj onih koji se osjećaju anksiozno i tjeskobno, utučeno i žalosno. Pri tome je nešto veći udio djevojaka, no iste simptome izražavaju i mladići. Dijelom je tako i zbog toga što djevojke i žene često bolje prepoznaju svoja emocionalna stanja od mladića i muškaraca. Nađena je i statistički značajna povezanost korištenja smartfona s povećanim simptomima depresivnosti kod mladih. Iako se temeljem toga ne može tvrditi da smartfoni izazivaju depresiju, pokazalo se da postoji povezanost.
Policijska statistika za posljednje tri godine upućuje na sustavan pad u evidentiranju maloljetnika kao počinitelja kaznenih djela krađe, nasilja, pa i posjedovanja droga. S druge strane bilježi porast kaznenih djela prijevare, a posebno računalnih prijevara. To pokazuje da kriminalitet mladih nije nužno u padu, već moguće mijenja oblik i načine manifestacije.
Okrugli stol je moderirala ravnateljica Zdravog grada Nataša Basanić Čuš, a izlagali Velimir Todorović iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti županijskog Zavoda za javno zdravstvo te Alica Rosić Jakupović i Valter Gržeta iz PU istarske. Sudjelovao je tim Zdravog grada Poreč, stručnjaci iz porečkih vrtića, stručne službe iz škola Poreča i okolice, Centar za socijalnu skrb i drugi. (Zdravi grad Poreč/dm)