Naturisti se vraćaju prirodi i Istri

Plaža na Koversadi

Nakon višegodišnjeg održavanja na istim brojkama, naturizam u Istri, kao uostalom i u drugim evropskim destinacijama, zahvatio je trend rasta. Ne veliki, doduše, ali ipak značajan uzmu li se u obzir ovogodišnje procjene o podbačaju tekstilnih kampova za sedam do osam posto.

U Hrvatskoj je ove godine do početka kolovoza nešto više od pola milijuna naturista ostvarilo oko tri i pol milijuna noćenja u ukupno dvanaest FKK kampova, od čega se na Istru odnosi 70-ak posto, odnosno skoro dva milijuna noćenja (180 tisuća gostiju), što je dva posto više nego lani i tri do četiri posto više nego u tekstilnim kampovima. Lani je na nacionalnoj razini u ovim kampovima ostvareno 4,5 milijuna noćenja. U isto vrijeme u Istri je u svim kampovima bilo 6,5 milijuna noćenja, od čega u naturističkim dva i pol milijuna, navodi Jerko Sladoljev, član Uprave Evropske federacije kamping organizacija i autor knjige »Naturizam u Hrvatskoj«. Trend rasta nazirao se još preklani, lani su se indeksi kretali oko stotke, a ovogodišnji rast, procjenjuje Sladoljev, trebao bi se zadržati do konca godine.

Kiša je sigurno negativno utjecala na ostanak gostiju u naturističkim kampovima, ali zacijelo puno manje nego na turiste u »tekstilcima«. Riječ je, objašnjava naš sugovornik, o posebnoj klijenteli, mahom starije dobi, emotivno vezanoj uz određeno mjesto, na koje se vraćaju i nakon više desetaka godina.

Jerko Sladoljev

- To su gosti s ustaljenim navikama, bitno im je zdravo druženje, prvenstveno uz vodene i sve moguće sportove na plaži. Noćenja u FKK kampovima uvijek su bila ustaljena, dok su ona u tekstilnim kampovima znatno oscilirala. Zbog toga su za Domovinskog rata ovi kampovi bili 20 do 30 posto bolje popunjeni od drugih. Međutim, nakon rata ostali su na istim brojkama, pa su vlasnici čak razmišljali i o njihovu ukidanju. Nakon godina lagane stagnacije, naturizam je danas i u svijetu u laganoj progresiji – ističe Sladoljev.

U Istarskoj županiji naturisti borave u FKK kampovima Kanegra (Umag), Ulika (Červar), Solaris (Poreč), Istranaturist (Funtana), Koversada (Vrsar), Valalta (Rovinj) te polovici medulinskog kampa Kažela koji imaju 20-ak tisuća mjesta. Najviše gostiju, čak 70 posto, stiže iz Njemačke i Austrije, Talijana je 11, Slovenaca tri, a Hrvata svega pola posto. Nizozemci, od kojih se, kada je o kampingu riječ, očekuje puno više, sudjeluju sa svega pet posto. Razlog tome Sladoljev pronalazi u premalom ulaganju u promociju.

- U promociju manjih FKK kampova trebalo bi ulagati sedam do osam posto dobiti tih kampova, a u veće deset do 14 posto. Hrvatska, međutim, ulaže pola tog iznosa. S druge strane, u ove se kampove nedovoljno investira, a sve je to preduvjet održavanja rasta noćenja i u idućim godinama – upozorava Sladoljev.

Osim u sanitarije, drži da je nužno ulagati i u druge sadržaje te promijeniti odnos prema klijentima, obraćati im se pažljivije i ljubaznije jer gostima, koji dnevno troše 30 eura, dva eura više nego turisti u »tekstilcima«, to jako smeta. Potom, u špici sezone žale se na premali broj sanitarnih čvorova, rjeđe na nečistoću. Ipak, najogorčeniji su dugogodišnji gosti kojima su odlukom vlasnika premještene kamp-prikolice s parcela za koje su emotivno vezani, na kojima su posadili cvijeće, pokoje stablo, podigli zidić... Upravo je u tome problem, napominje Sladoljev, jer su različiti rukovoditelji kampova, u manjoj ili većoj mjeri, dozvoljavali gradnju. S druge strane, potrebno je uskladiti i druge objekte sa Zakonom o gradnji, kako bi se kampovi mogli kategorizirati, za što im je resorno ministarstvo (opet) odobrilo rok od dvije godine. Sladoljev ističe da je situacija u Istri donekle dobra, dok će se, smatra, u Dalmaciji puno kampova morati zatvoriti.

Hrvatska je - poslije Francuske i Njemačke, koje imaju 122, odnosno 80 tisuća mjesta - treća u Evropi po broju kapaciteta u FKK kampovima - tridesetak tisuća. Procjenjuje se da u Lijepoj našoj naturisti godišnje potroše oko 150 milijuna eura. Gotovo svi istarski naturistički kampovi imaju bazene, izuzev najstarije Koversade, otvorene 1963. Nemaju ni wellness centre, a bilo bi dobro da ih imaju, veli Sladoljev, podsjećajući da su se začeci naturizma tridesetih godina prošlog stoljeća temeljili na »zračnim i sunčanim kupkama«. Budućnost ovog pokreta vidi u kamping parkovima, koji bi obilovali zelenim površinama punim autohtonog raslinja. Život u harmoniji s prirodom, uz njeno poštivanje.

M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ