U Puli počela dvodnevna konferencija o suzbijanju zloporabe opojnih droga: Suci dilerima izriču preblage zatvorske kazne
PULA - - Proizvođači i trgovci drogom ostvaruju ogromne profite, a suci im izriču niske zatvorske kazne koje ne dostižu ni polovinu zapriječene kazne. Povećanje maksimalnih propisanih kazni nije prava mjera jer sudovi opet donose blage kazne. Pravo rješenje je u povećanju minimalnih zatvorskih kazni, kao i uvođenju ograničenja u odredbe o ublažavanju kazni, no to iziskuje političku volju i političke odluke koje ne ovise o nama, naglasila je zamjenica glavnog državnog odvjetnika RH Marinka Orlić na jučer započetoj dvodnevnoj konferenciji o suzbijanju zloporabe opojnih droga. Skup je prethodno u ime organizatora otvorila predstojnica Vladinog Ureda za suzbijanje zloporabe opojnih droga Bernardica Juretić. Gotovo sva jučerašnja izlaganja sadržavala su prilično pesimistične podatke, tvrdnje i procjene.
- Kod krvnih delikata svjedoci smo visokih kazni koje sudovi izriču i koje se približavaju maksimalnoj zapriječenoj kazni, no nažalost, kod droga to nije slučaj, rekla je zamjenica Mladena Bajića, ilustrirajući to očitim podacima. Od ukupno 4.435 osuđenih odraslih osoba, čak 3.128 presuda ili 70 posto čine - uvjetne presude, za koje Marinka Orlić kaže da samo djelomično ispunjavanju svrhu jer su to samo prijetnje kazni s rokom kušnje, a do kojih, kaže ona, gotovo nikad ne dolazi.
Od 1.307 osuda na zatvorske kazne, 728 ih je do jedne godine zatvora, kazne iznad pet do deset godina u velikoj su manjini, a svega su dvije presude iznad deset godina zatvora i tri kazne dugotrajnog zatvora.
Dr. Slavko Sakoman, ugledni hrvatski stručnjak i najpoznatiji borac protiv zloporabe droga, u naknadnoj je raspravi naglasio da se prema grubim procjenama u Hrvatskoj godišnje na ilegalnom tržištu droga okrenu najmanje dvije milijarde kuna! Samo kokaina i heroina dnevno se troši 30.000 doza što se množi sa sto kuna i godišnje dobiva iznos od milijardu i 100 milijuna kuna, a tu su još ecstasy, speed, kanabis. Posrijedi su ekstremni profiti, a ne treba zaboraviti da zaradu dijele i domaći posrednici u balkanskoj ruti, koja obuhvaća i Hrvatsku, rekao je Sakoman.
Načelnik krim-policije MUP-a i donedavno prvi čovjek za suzbijanje narkokriminala Darko Dundović dodao je da se u svijetu godišnje u narkobiznisu okrene 600 milijardi dolara. Kazavši da je broj kaznenih djela zloporabe droga u stalnom porastu (2004. bilo ih je 7.529, a prošle godine 8.196), Dundović je u svom izlaganju govorio o vrlo rizičnom, opasnom i skupom poslu prikrivenog policajca-istražitelja koji se kao lažni kupac infiltrira u redove dilera.
Iako su je obveze spriječile da jučer službeno otvori skup, potpredsjednica Vlade i predsjednica Vladinog Povjerenstva za suzbijanje zloporabe opojnih droga Jadranka Kosor ostavila je svim sudionicima pisani pozdravni govor, u kojem se također ističu negativni podaci.
U 2005. godini je službeno registrirano 22.360 osoba liječenih zbog zloporabe psihoaktivnih droga, a zabrinjava podatak, kaže Jadranka Kosor, da se od 2000. do 2005. kontinuirano povećava broj novopridošlih ovisnika o drogama. Prosječna dob prvog uzimanja bilo kojeg sredstva ovisnosti je 16,1 godina, a prosječna dob prvog uzimanja heroina – 20 godina. Posebno brine i podatak da se ovisnici u prosjeku javljaju na prvi tretman tek s 27,3 godine, što znači da protekne više od 11 godina nakon prvog eksperimentiranja. U prošloj su godini u Hrvatskoj zbog predoziranja umrle 104 osobe, a godinu ranije 108.
O raširenosti zloporabe droga i razmjerima problema (za koje dr. Sakoman u posljednjim javnim istupima upozorava da su alarmantni, te da se nacionalni program urušava) govori i službeni podatak da su prošle godine 42 rodilje uzimale drogu, dok 39,2 posto svih ovisnica ima djecu. Ukupno je, naime, liječeno 798 žena, od kojih njih 313 imaju – djecu.
Na prekapacitiranost hrvatskih zatvora požalio se u izlaganju Ivan Damjanović iz Uprave za zatvorski sustav pri Ministarstvu pravosuđa. U Hrvatskoj su 14 zatvora i dvije kaznionice (Lepoglava i Glina), s ukupnim kapacitetom od 3.009 zatvorenika, a sada je u zatvorima taj broj veći za 800 zatvorenika ili 35 posto više od kapaciteta.
- Od 1995. do 2005. godine u Hrvatskoj se povećao broj ovisnika u zatvorima čak 7,2 puta, i to s 131 na 947 ovisnika- zatvorenika. Taj porast ovisnika nije pratio i odgovarajući rast broja zatvorskih službenika, požalio se Damjanović. Inače, u prošloj godini u zatvorima je među ovisnicima bilo svega dva posto žena.
Budući da su u svojim izlaganjima i dr. Marina Kuzman iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Danica Kramarić definirale ovisnost kao kroničnu recidivirajuću bolest mozga, jedan je sudionik pitao može li ta bolest ipak prestati, te koliki je broj izliječenih, odnosno apstinenata u Hrvatskoj. Dr. Kuzman je odgovorila da o tome nema cjelovitih podataka, dok je za ovisnost rekla da su moguća »vrlo duga dobra stanja«. Konkretniji je bio dr. Sakoman, rekavši da je ovisnost trajna promjena stanja mozga i da se to stanje ne može »iščupati« iz mozga.
- No, ovisnici se mogu dovesti u stanje doživotne apstinencije i trajne kontrole. Pojedine svjetske procjene govore da 25 posto ovisnika može ostvariti trajnu apstinenciju, bez korištenja zamjenske terapije, rekao je Sakoman. Marija Koren Mrazović iz Uprave za socijalnu skrb založila se za otvaranje klubova za mlade ovisnike, ali i klubove za mlade liječene alkoholičare. Ona kaže da je u prošloj godini u Hrvatskoj bilo 17 tisuća djece i mladih s poremećajem u ponašanju.
Danica Kramarić iz Ministarstva zdravstva kaže da »nemamo specijalizirane bolničke programe za maloljetničke ovisnike i to bi ubuduće trebao biti naš prioritet«. Rekla je da u Hrvatskoj nedostaje i bolničkih detoks-programa.
Nakon što je dr. Marina Kuzman rekla da je u Hrvatskoj pet posto djece uzelo ecstasy, Dragutin Funda iz Ministarstva znanosti i obrazovanja kasnije je taj podatak preveo u konkretne brojke.
- Imamo ukupno 600 tisuća polaznika osnovnih i srednjih škola, a to znači da ih čak 30.000 uzima ecstasy. To je ogroman broj, rekao je Funda.
- Problem raste, ne stagnira, upozorila je dr. Kuzman, rekavši da se razlika među spolovima ovisnika smanjuje, da je sve više žena, a to znači i da je uporaba droga veća. Bez obzira što mi govorili djeci, sve je veća dostupnost droga, koje su sve jeftinije, a time je veća i njihova uporaba, kaže dr. Kuzman. Ona je dodala da je u svijetu u 2003. daleko najviše ljudi konzumiralo marihuanu (161 milijun ljudi, uz najveći obrt od čak 113 milijardi dolara). Vrijednost pak ilegalnog tržišta kokaina u svijetu dosiže 70,5 milijardi dolara, a u svijetu ga je 2004. uzimalo 14 milijuna ljudi, dok je ecstasy uzimalo 7,9 milijuna ljudi.
- Čak 77 posto opijatnih i 87 posto neopijatnih ovisnika živi s obiteljima. Naše obitelji pate zajedno s njima i dovedene su na egzistencijalni rub, no ipak doprinose da problem ne bude još gori, rekla je dr. Kuzman, dodajući da je zaraženost HIV-om kod naših ovisnika niska, što se ne bi moglo reći za hepatitis B i C.
Jadranka Ivandić iz Vladinog Ureda za suzbijanje ovisnosti rekla je da u Hrvatskoj ima osam terapijskih zajednica s 32 terapijske kuće, te 52 udruge koji se ponajviše bave problemom ovisnosti. Ona je među probleme ubrojila povećanje zloporabe metadona, nedovoljan broj detoksikacijskih timova, te nedovoljni tretman trudnica-ovisnica.
Zoran ANGELESKI