Slovenci pokušali blokirati pregovore Hrvatske i EU-a
ZAGREB - Zaštita ribara i domaćeg ribarstva podigla je zadnjih dana temperaturu na domaćoj političkoj sceni, ali je isto pitanje zaprijetilo i pregovorima Hrvatske s Europskom unijom. Prema diplomatskim izvorima, Slovenija je proteklih tjedana nastojala usporiti ili čak blokirati pregovore o ribarstvu s Hrvatskom dok se ne riješi pitanje ribarenja u Savudrijskoj vali.
Iako neki smatraju da bi aktiviranje zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa na Jadranu za zemlje članice EU-a moglo negativno utjecati na pregovore o ribarstvu između Zagreba i Bruxellesa, tijekom rujna se kao novo otvoreno pitanje u tom području pojavio Sporazum o pograničnom prometu i suradnji (SOPS) koji su Hrvatska i Slovenija potpisale još 1997. godine. Zbog neprovođenja ribarskog dijela tog sporazuma Slovenija je pokušala nametnuti uvjete Hrvatskoj za otvaranje pregovora s EU-om o ribarstvu. No, u tome nije uspjela.
Slovenija za primjenu SOPS-a
Prema neslužbenim informacijama, Europska komisija još je prije tri tjedna u proceduru poslala izvješće o screeningu u ribarstvu, u kojem navodno nisu bila predviđena nikakva mjerila za otvaranje pregovora. Tijekom rasprava na radnoj skupini za proširenje Vijeća EU-a, slovenska strana je, kako se tvrdi, tražila da se Hrvatskoj ipak uvedu mjerila za početak pregovora o »ribarskom« poglavlju europske pravne stečevine. Slovenija je navodno tražila jasna pravila primjene ribarskog dijela SOPS-a. Diplomatski izvori tvrde da se finsko predsjedništvo EU-a tome usprotivilo, ustvrdivši da je riječ o bilateralnom pitanju koje trebaju riješiti Hrvatska i Slovenija, a navodno Ljubljana za svoj stav nije uspjela pridobiti niti druge zemlje članice.
Neslužbeno se tvrdi da je Slovenija ipak dobila određeni rok da ponovo razmotri svoj zahtjev. Postoje i najave da bi se rješenje trebalo pokušati pronaći na novom sastanku između predstavnika Hrvatske, Slovenije i Europske komisije. U međuvremenu, pak, izvješće o screeningu u ribarstvu još prolazi kroz složenu proceduru potvrđivanja u tijelima EU-a. Zato se zasad ne zna kada bi Hrvatska mogla dobiti poziv da preda svoje pregovaračke pozicije u području ribarstva.
Osamljeni Slovenci
O pokušaju slovenske blokade hrvatskih pregovora izvijestili su i strani mediji. Prema pisanju austrijskog »Der Standarda«, Slovenija je jedina zemlja koja od kraja rujna odbija prihvatiti izvješće o screeningu za poglavlje ribarstva. »Wiener Zeitung«, pak, piše da Bruxelles nema nimalo volje o tom problemu raspravljati na razini EU-a, ali i da za Ljubljanu ribarstvo zasigurno spada u zajedničku nadležnost Unije. Iz slovenskog veleposlanstva u Zagrebu jučer nismo uspjeli dobiti službeni stav o tom pitanju.
Ribarski dio SOPS-a, podsjetimo, nikada nije zaživio. Prema argumentima hrvatske strane, da bi se mogle početi primjenjivati odredbe koje se tiču ribarstva, trebalo bi najprije doći do dogovora o razgraničenju u Savudrijskoj vali. SOPS, naime, određuje da 20 brodica s mrežama stajaćicama i pet koća sa svake strane ima pravo ribariti na »drugoj« strani. No, hrvatska strana tvrdi da se može razgovarati i o jasnim pravilima za ribarenje ribara iz pograničnih područja Hrvatske, odnosno Slovenije, tek kad se utvrdi gdje završava hrvatsko, a počinje slovensko teritorijalno more. U međuvremenu je dogovoren i privremeni režim ribarenja, ali je ulaskom Slovenije u EU on prestao vrijediti.
Irena FRLAN
Svi čekaju rasplet priče o hrvatskom ZERP-u
Predsjednik Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Ivica Račan jučer nije izravno odgovorio na pitanje hoće li SDP inzistirati da zaštićeni ekološko-ribolovni pojas na Jadranu postane dio službenih stajališta Hrvatske u pregovorima s EU-om. Rekao je tek da se to podrazumijeva, ako ZERP bude »odmrznut«, odnosno ako se počne primjenjivati na zemlje članice EU-a.
- A naš je zahtjev da se ZERP odmrzne, istaknuo je Račan.
Italija i Slovenija se, pak, u razgovorima o zaštićenom pojasu pozivaju na europske principe.
- Talijanski je stav da se o tom pitanju treba raspraviti u svijetu europskih načela, rečeno nam je u talijanskom veleposlanstvu u Zagrebu. Iz slovenske ambasade poručuju da se »očekuje da će Hrvatska, kao zemlja kandidat za članstvo u EU-u, poštovati dogovor po kojem ZERP neće stupiti na snagu za zemlje članice Unije sve dok se ne postigne zajedničko sporazumno europsko rješenje koje će poštovati interese susjednih zemalja članica EU-a«.
Janša: Ulazak Hrvatske u EU je strateški interes Slovenije
Ljubljana slovi kao jedan od glavnih zagovornika ulaska Hrvatske u EU, a to u javnim nastupima često potvrđuju i slovenski dužnosnici. Primjerice, premijer Janez Janša u više je navrata isticao da je hrvatsko članstvo u EU-u »u strateškom interesu Slovenije« te da Slovenija »neće uskratiti Hrvatskoj potporu za EU«. Janšu su čak prošle godine prozivali zbog bezuvjetne podrške za početak pregovora Zagreba s Bruxellesom.
I slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u različitim je situacijama ponavljao da Slovenija želi što skorije uključenje Hrvatske u EU. No, Rupel je ujedno prije godinu dana najavio i da bi se u Sloveniji mogli pojaviti zahtjevi za održavanjem referenduma o dopuštenju za ulazak Hrvatske u EU ako Zagreb nastavi sa svojom dotadašnjom politikom.