Zabraniti ovrhu nad cjelokupnim primanjima - banka samohranom ocu "sjela" na plaću, dječji doplatak i mirovinu djece

Banke zapljenjuju i mirovine i dječje doplatke, iako je riječ o naknadama koje ne podliježu ovrsi

ZAGREB - Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) od Vlade traži izmjenu Ovršnog zakona u dijelu koji se odnosi na ovrhu s računa banke. Istovremeno, URSH zahtijeva i da se ograniči ovrha po pristanku radnika do dijela plaće koji uživa zaštitu od prisilnog ustegnuća te da se Ovršnim zakonom izrijekom utvrdi da će svaka takva izjava biti ništavna. Uz izmjene Ovršnog zakona, koji Boris Kunst, predsjednik URSH-a, naziva »ovršni-površni«, ta sindikalna centrala traži i utvrđivanje postupka u slučaju insolventnosti fizičke osobe, odnosno prezaduženosti.

Izravan povod za zahtjev izmjene Ovršnog zakona je sve učestalija praksa banaka da sjedaju na kompletna primanja građana u slučaju, primjerice, kreditnog duga. No, banke osim primanja građana zapljenjuju i ostale primitke, poput obiteljske mirovine ili dječjeg doplatka, iako je riječ o naknadama koje ne podliježu ovrsi. Zakonom o radu kao i Zakonom o mirovinskom osiguranju utvrđeno je da se najviše polovica plaće ili naknade plaće može prisilno ustegnuti radi ispunjenja obveze zakonskog uzdržavanja, a za ostale obveze se može ustegnuti najviše trećina plaće ili naknade plaće radniku. Prema Zakonu o dječjem doplatku to socijalno davanje ne može biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim po sudskoj odluci radi uzdržavanja u korist djece za koju se ostvaruje taj dječji doplatak. No, unatoč zakonskim propisima, banke uredno zapljenjuju kompletne prihode građana u slučaju duga.

Tako je URSH iznio primjer Marijana Bahuna, samohranog oca dvoje maloljetne djece, koji je zbog kreditnog jamstva ostao bez svih prihoda i dospio na crnu listu Zagrebačke banke. No, banka nije naplatila dug kreditnog nositelja samo od jamca, već je Bahunu uskratila i obiteljsku mirovinu djece kao i dječji doplatak. On je 1998. godine bio jamac osobi koja je podigla kredit u Varaždinskoj banci, koju je u međuvremenu preuzela Zagrebačka banka. Kao jamac Bahun je jedno vrijeme vraćao kredit, no ta je mora, kako veli, završila 2002. godine. U međuvremenu je i sam podigao kredit i uredno ga vratio banci, da bi u listopadu shvatio da je ostao bez plaće, a banka je ustegnula i dječju mirovinu kao i doplatak. Naime, kredit za koji je bio jamac nije otplaćen i banka je aktivirala stara dugovanja koja prema Bahunovim informacijama iznose ukupno 18 tisuća kuna. Pravna savjetnica URSH-a Dušanka Marinković-Drača upozorava da banka »kupi sve što je sjelo na njen račun«, a formalna zakonska zaštita u stvarnosti nije provedena i stoga je potrebno hitno izmijeniti Ovršni zakon.

G. GALIĆ

Zagrebačka banka: Nije riječ o ovrsi

Zagrebačka banka nije izvršila ovrhu na primanja po tekućem računu, iako na tekući račun klijent dobiva priljeve po osnovi plaće, obiteljske mirovine i dječjeg doplatka, rečeno je jučer u Zagrebačkoj banci. Tvrde da taj slučaj nema veze s izmjenama Ovršnog zakona, jer nije riječ o ovrsi po tekućem računu klijenta niti o oduzimanju prihoda ili primanja poput obiteljske mirovine i dječjeg doplatka zbog ovršnog postupka. U banci objašnjavaju da je klijentu 5. listopada ove godine isteklo odobreno prekoračenje po tekućem računu, a novo mu nije automatizmom odobreno zbog dugovanja temeljem kredita u kojem je bio solidarni jamac. »Odobreni minus mogao je realizirati u dogovoru s voditeljicom poslovnice, što nije učinio«, kažu u Zagrebačkoj banci.