Hrvatska objavila svoju kartu Piranskoga zaljeva

Hrvatske su vlasti donijele još jednu odluku koja će, iako je za hrvatsku stranu samo tehničke naravi, posve sigurno razbjesniti susjednu Sloveniju. Kao i svake godine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva objavilo je ovih dana u »Narodnim novinama« na temelju hrvatskih zakona plan praćenja kvalitete mora i školjkaša na područjima na kojima se uzgajaju školjke. Među ukupno 16 zaljeva i uvala na hrvatskom Jadranu na kojima se nalaze uzgajališta ukusnih školjaka je i najsjevernija Savudrijska vala, odnosno Piranski zaljev.

Plan Ministarstva poljoprivrede podrazumijeva hrvatsku jurisdikciju nad polovinom Piranskoga zaljeva, a priložene su mu i zemljopisne karte svih zaljeva i uvala, pa i one Savudrijske, kao i karta cijele obale zapadne Istre budući da se u tom području skupljaju školjke. Na toj karti precizno je ucrtana granica koja ide crtom sredine u Piranskom zaljevu, dok kopnena granica završava na ušću Dragonje. Upravo to razgraničenje crtom sredine najviše iritira Sloveniju koja tvrdi da na taj način Hrvatska krši sporazum o izbjegavanju incidenata, što su ga dvije vlade potpisale na Brijunima 2005. godine.

Napetosti i incidenti

Naime, Hrvatska i Slovenija dogovorile su se u trenutku osamostaljenja dviju država da će izbjegavati incidente, poštujući stanje što je bilo na granici 25. lipnja 1991. godine. No, budući da Slovenija tvrdi da je tog dana prije 16 godina samostalno obnašala jurisdikciju nad cijelim Piranskim zaljevom, osporava pravo Hrvatskoj na njezin dio zaljeva, što stalno izaziva napetosti i pogranične incidente u tom području. Hrvatska, pak, dok se ne postigne sporazum o granici, tvrdi da po Konvenciji o pravu mora privremena granica mora ići upravo crtom sredine.

A upravo su tri uzgajališta školjaka na hrvatskoj, južnoj strani zaljeva, jedan od glavnih uzroka slovenskih prosvjeda. Hrvatska je, kako optužuje Ljubljana, jednostrano povukla crtu sredine, preimenovala Piranski zaljev u Savudrijsku valu i onda, opet jednostrano 1998. postavila uzgajalište školjaka, koje, unatoč slovenskim prosvjedima, svake godine proširuje.

Nerijetko su se u spornom području hrvatski i slovenski ribari međusobno sukobljavali i jedni drugima uništavali mreže, a slovenska strana je redovito tvrdila da hrvatski ribari ne poštuju stanje od 25. lipnja 1991. godine. Tada je, uporne su slovenske vlasti, cijeli Piranski zaljev pripadao Sloveniji.

U međusobnim slovensko-hrvatskim ribarskim čarkama i razračunavanjima prije dvije godine čak je i uništeno jedno od spornih uzgajališta školjaka na hrvatskoj strani Piranskoga zaljeva, ono umaške ribarske zadruge »Sargusa«. Uzgajalište se nalazi tristotinjak metara ispred turističkoga naselja Kanegra, policija nikad nije otkrila počinitelje, a hrvatski ribari i danas vjeruju da je to bilo djelo slovenskih susjeda.

Tri uzgajališta

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je svoju kartu Piranskoga zaljeva i zapadne Istre u »Narodnim novinama«, samo nekoliko dana nakon što je u Sloveniji osvanula još jedna zemljopisna karta na kojoj je kao stanje od 25. lipnja 1991. godine cijeli Piranski zaljev ucrtan na slovensku stranu granice.

U karti slovenskoga geodetskog instituta, po stanju od prije 17 godina razgraničenje je pomaknuto južno od Dragonje, a granica dalje teče samom obalom južne strane Piranskoga zaljeva, sve do iznad Savudrije, tako da je cijeli Piranski zaljev pridružen Sloveniji, a onda i izlaz do otvorenoga mora.

Ako bi se razgraničenje provelo po toj crti, to bi značilo da je Hrvatska suverena nad kopnom na južnoj strani Piranskoga zaljeva, ali ne i nad morem što oplakuje to kopno, što hrvatski stručnjaci međunarodnoga prava smatraju nemogućim i u svijetu nezabilježenim rješenjem.

No, unatoč očekivanim slovenskim prosvjedima zbog plana praćenja kvalitete mora i školjaka, hrvatski će veterinari po točno određenim intervalima i na precizno utvrđenim mjestima i ubuduće pratiti i analizirati kvalitetu mora i školjaka na svim područjima na kojima se one uzgajaju i skupljaju, pa i u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali. U odluci se navodi da je riječ o akvatoriju smještenom između kopna i crte koja ide od rta Madona do rta Gornja Savudrija. Akvatorij je dug 3,5, a širok 2,8 nautičkih milja, a najveća mu je dubina 19 metara. U tom području nalaze se tri uzgajališta, u kojima se uzgajaju dagnje i kamenice.

Denis ROMAC