Povezivanje istarskih pruga s Rijekom primarni zadatak HŽ-a
BUZET - U Istarskoj županiji već se dugi niz godina radi na tome da odvojak kroz Učku, dio ravničarske pruge, poveže Istru s ostatkom Hrvatske. Time bi dobili labinska industrija, Rockwool te luka Bršica kao i vodnjanska industrijska zona. Rockwool je primjerice želio sirovinu iz Slavonije prevoziti željeznicom, ali nema adekvatne veze, a preko Slovenije je preskupo. Skupoća prijevoza kroz Sloveniju glavni je argument ukidanja vlaka »Arena«, ali i za izgradnju željezničkog tunela kroz Učku.
Odgovor je to pročelnika županijskog Odjela za održivi razvoj Josipa Zidarića na pitanje HNS-ovog vijećnika u buzetskom Gradskom vijeću Darka Kranjčića. Njega je naime zanimalo je li moguće da u trenutku kada se potpisuje ugovor između HŽ-infrastrukture i Instituta građevinarstva Hrvatske, o izradi tehničke dokumentacije za rekonstrukciju postojećeg kolosijeka i gradnju drugog kolosijeka pruge Botovo - Zagreb - Karlovac i nove pruge Karlovac – Rijeka, nema ni traga razmišljanju o povezivanju pruga u Istri sa željezničkom mrežom Hrvatske.
Zidarić je istaknuo da su u Županiji uvjereni da je dvjesto tisuća putnika godišnje i interes gospodarstva u cjelini »zlatna koka« i dovoljno jak argument da se prihvati jedna od dviju varijanti tunela kroz Učku i krene u investiciju vrijednu oko sto milijuna eura. Istarsko gospodarstvo poprilično je oštećeno zbog neizravne željezničke povezanosti s Hrvatskom, odnosno time što se od Zagreba i Rijeke do Pule ili luke Bršica može doći samo preko Ljubljane.
Povezivanje istarskih pruga s Rijekom, istaknuo je u svom odgovoru Zidarić, primarni je zadatak Hrvatskih željeznica. Izgradnja nove dvokolosječne pruge Zagreb - Rijeka te rekonstrukcija željezničkog čvorišta Rijeka i spajanje istarskih pruga preko tunela Učka čini dugoročnu okosnicu mreže željezničkih pruga jugozapadne Hrvatske.
Kao imperativ razvitka željezničke mreže, a u cilju boljeg povezivanja s Rijekom i kontinentalnom Hrvatskom, planira se očuvanje koridora od oko 200 metara za realizaciju željezničkog spoja s Rijekom preko tunela Učka, dvije varijante rješenja, sjeverno i južno od cestovnog tunela. Na potezu Lupoglav - Buzet - Slovenija predviđa se mogućnost uspostave pruge visoke učinkovitosti kao sastavni dio koridora (Trst- Kopar) – Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb/Split – Dubrovnik. Pronalaženje najpovoljnije trase uklopit će se u realizaciju Strategije prometnog razvitka Hrvatske, a provesti u skladu s drugim zainteresiranim županijama, kada se ostvare uvjeti željezničkog povezivanja Istre s ostatkom Hrvatske.
Povezivanje istarskih pruga sa željezničkom mrežom HŽ-a dovest će i do razvoja željezničkog prometa u većim kolodvorima poput pograničnog kolodvora Buzet, sadašnjeg i budućeg prometnog raskrižja Lupoglav ili varijantnog rješenja Borut, županijskog središta Pazin, buduće velike industrijske i skladišne zone Kanfanar, luke i industrijskog središta Pula te luke Most Raša.
Od 1991. godine Buzet ima novu funkciju pograničnog kolodvora koju će imati i u budućnosti. Kao i Buzet, Lupoglav tada dobiva ulogu carinskog kolodvora zbog kapaciteta staničnih kolosijeka. Po izgradnji tunela kroz Učku dobio bi još jedan krak pruge prema Rijeci.
Za turističke potrebe treba revitalizirati prugu Kanfanar - Rovinj, a sukladno urbanističkom planu Rovinja, od rovinjskog kolodvora izgraditi industrijski kolosijek do nove industrijske zone i industrijski kolosijek do Marine Rovinj za neposredan iskrcaj nautičkih plovila s vlaka u more.
Pruga Lupoglav – Raša, izgrađena za prijevoz ugljena, osposobljena je za prijevoz drvene građe kao i stočni terminal. Osim ovih mogućnosti postoji ideja o Plavoj magistrali, odnosno osposobljavanju luke Štalije za prihvat velikih »feribota« koji bi dalje povezivali otoke i obalu sve do jugoistočnih zemalja poput Turske. Trenutno bi se ova luka mogla koristiti za prijevoz vapna i cementa.
Stalni međunarodni granični željeznički prijelaz prve kategorije između Hrvatske i Slovenije je Buzet - Rakitovec. Planom se predviđa i otvaranje novog graničnog željezničkog prijelaza potencijalno druge kategorije na trasi »Parenzane«, Plovanije.
Gordana ČALIĆ ŠVERKO
Željeznički tunel aktualan još 1864. godine
Gradnja tunela kroz Učku počela je 1951. godine kod Poljana nedaleko od Opatije, ali ubrzo se mehanizacija JNA povukla. U povodu obilježavanja pola stoljeća sjedinjenja Istre s Hrvatskom, Franjo Tuđman otvorio je 1993. godine gradilište tunela kroz Učku, koje je međutim ubrzo utihnulo.
Potreba za gradnjom željezničkog tunela prvi je put spomenuta u lipnju 1864. godine u Istarskom saboru u Poreču.
Liburnijska obilaznica dionicom Matulji- tunel Učka?
Iako su Hrvatske ceste zatražile ishodovanje lokacijske dozvole za projekt izgradnje liburnijske obilaznice, upitno je hoće li taj projekt biti realiziran kako je to danas predviđeno Prostornim planom Primorsko-goranske županije, grada Opatije i općine Lovran. Još 2002. godine idejno rješenje opatijske obilaznice izradio je Institut građevinarstva Hrvatske, a projekt su naručile Hrvatske ceste. Odabrana varijanta trase stara je više desetljeća, ali je relativno nedavno uvedena u prostorne planove, nakon čega se očekivala i izrada studije i početak gradnje. Sve to možda se uopće neće ni dogoditi, jer po mnogima nije razmotrena mogućnost jeftinijeg i jednostavnijeg prometnog rješenja obilaska Liburnije. Prema alternativnom prijedlogu u tu svrhu mogla bi poslužiti postojeća dionica BINA- Istre od čvora Matulji do ulaza u tunel Učka, koja je duga desetak kilometara. Procjena je da se nekoliko kilometara prije ulaska u tunel može izgraditi novi čvor odakle bi se liburnijska obilaznica spuštala zaleđem Opatije i išla dalje prema Lovranu. U BINA-Istri ionako planiraju širenje cijelog istarskog ipsilona na puni profil, što podrazumijeva da bi se gradila druga cijev tunela Učka i nova cesta koja bi se s četiri trake spuštala prema čvoru Permani na postojećoj autocesti Rijeka - Rupa. Trasa te ceste išla bi sjevernije od postojeće dionice Matulji - tunel Učka. Trasa bi se nastavila, također s četiri prometne trake, do spoja s autocestom Rijeka - Zagreb.
U Hrvatskim cestama i BINA-Istri već izrađuju nove cestovne projekte koji se direktno vezuju upravo uz dionicu Permani - Soboli, pa gradonačelnik Opatije Amir Muzur naglašava da će u narednih 14 dana opatijsko poglavarstvo raspravljati o liburnijskoj zaobilaznici.( D. PAJIĆ)
