Zamke proizvoda s oznakom "light": bojni otrovi na policama supermarketa?
U zabludi da čine nešto korisno za svoje zdravlje ili naprosto zato što žele niskokaloričnu hranu, mnogi često posežu za takozvanim »light« proizvodima. No, pridjev »light« najčešće ne znači da u proizvodu nema šećera, već da sadrži takozvane alternativne nenutritivne zaslađivače. Oni hrani daju slatkoću, no ne pridonose ukupnom unosu kalorija. Radi se uglavnom o aspartamu, saharinu, acesulfamu K i ciklamatu.
Sukob znanstvenika oko tvari E951
Iako ove tvari znanost proučava vrlo dugo, sve je izraženiji sukob znanstvenika oko njihove (ne)sigurnosti, a novije epidemiološke i znanstvene studije govore da one i nisu tako bezazlene kao što se mislilo. Borbi za pravo javnosti na informaciju pridružili su se nedavno i stručnjaci Udruge za demokratsko društvo (UDD) osnovavši, uz podršku Grada Zagreba i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Savjetovališta o E brojevima na internetskoj adresi www.e-brojevi.udd.hr. Tu se mogu dobiti sve informacije ne samo o štetnostima zaslađivača, već i umjetnih boja, aroma, pojačivača okusa…
Sukob je vjerojatno najžešći oko tvari zvane aspartam, aditiva koji se krije iza broja E951. Iako je legalan, najnovije studije i sve više nezavisnih stručnjaka dokazuju da je upravo on uzrok mnogih zdravstvenih tegoba – od glavobolje, umora, vrtoglavica i osipa pa do tumora na mozgu, artritisa, sistemskog lupusa, grčeva, pobačaja, neplodnosti. U trudnoći aspartam može djelovati pogubno i na plod. Zapravo, zdravstvenih tegoba koje se mogu pripisati pretjeranom konzumiranju aspartama dosad je pobrojano čak 900!
Iako je dozvoljena doza aspartama 40 miligrama po kilogramu tjelesne težine, sve je više proizvoda u kojima se koristi, što dovodi do toga da ga konzumiramo u pretjeranim količinama, posebice djeca. Tako dijete može lako prekoračiti dozvoljenu dozu konzumacijom samo 1,5 litara soka zaslađenog aspartamom, s obzirom da je u sokovima dozvoljena količina tog zaslađivača i do 600 miligrama po litri!
Uz blagoslov zakonske regulative
Čak postoje i sumnje, piše na stranicama Savjetovališta, da konzumiranje takvih sladila dovodi do povećanja potrebe za ugljikohidratima pa, shodno tome, i do viška kilograma.
Inače, aspartam je 200 puta slađi od šećera i poznat je pod raznoraznim tvorničkim imenima. Otkriven je slučajno 1965. godine. Kao dodatak prehrani u Americi je odobren 1981., a u Europi 13 godina kasnije. Danas se nalazi u više od šest tisuća proizvoda (!) pa i u onim dječjim. Problem je u tome što se reklamira kao bezopasan pa čak i poželjan, jer ne uzrokuje karijes. Stoga se uz blagoslov zakonske regulative uvelike upotrebljava u mlinarskim i pekarskim proizvodima snižene energetske vrijednosti, mliječnim niskokaloričnim proizvodima, dijetnim slatkišima, niskokaloričnim desertima na bazi voća, bombonima i gumama za žvakanje bez šećera, bezalkoholnim osvježavajućim pićima sa sniženom energetskom vrijednošću, vitaminsko-mineralnim dodacima…
Rezultati najnovijih studija talijanskih znanstvenika u suprotnosti su s dosadašnjim pozitivnim stajalištem mjerodavnih institucija o sigurnosti aspartama. Oni naime potvrđuju utemeljenost mnogobrojnih pritužbi potrošača na smetnje izazvane konzumiranjem aspartama. Tako studije nastale u Centru za istraživanje raka »Cesare Maltoni« u Bologni upozoravaju da patološke slike uzrokovane konzumacijom aspartama nalikuju oštećenjima tkiva koja uzrokuje karcinogeni formaldehid. Naime, raspadom aspartama (sastoji se od aspartamske kiseline, fenilalanina i metanola) u organizmu nastaje metanol, koji oksidacijom prelazi upravo u formaldehid.
B. PETROVIĆ
Aspartam - otrov za mrave
Internetske stranice pune su mišljenja stručnjaka i »običnih« ljudi o industrijskim podvalama koje se potrošačima nasilno nude, uz prešutnu suradnju industrije i zakonskih regulativa. Tako smo našli i stranicu na kojoj se opisuje kako se može provjeriti pogubno neurološko djelovanje aspartama.
Pokus je vrlo jednostavan. Ako imate mrave u kući ili stanu, u blizini rupe iz koje izlaze ili na put im stavite zgnječene tablete umjetnog sladila aspartama (ili prah). Uskoro više nećete imati problema s mravima. Naime, aspartam djeluje na mravlji živčani sustav, oni postaju dezorijentirani i na kraju umiru. Uspijete li natjerati mrave da odnesu komadiće aspartama u rupu, za pretpostaviti je da će gotovo svi stanovnici mravinjaka biti »uspavani«.