Dio života fatalnih žena, careva i senatora
POREČ - Kameni reljef s uklesanim trostrukim falusom i pastuhom, kipić boginje Izide, keramičko posuđe, fibule, opeke od fine crvene keramike terre sigillate i brojne amfore koje su se koristile u antičkoj uljari na poluotoku Lorun kod Červara, odnedavno se mogu vidjeti i u Poreču. Dio je to izložbe u Galeriji Sinčić koja je otvorena pod nazivom »Histria fecunda et industriosa - senatori, fatalne žene i carevi na lorunskoj rustičnoj vili«, a predstavlja posljednjih pet godina istraživanja na antičkom nalazištu nasuprot Červar Porta u općini Tar-Vabriga.
»Nakon svih stresnih situacija i peripetija, zadovoljni smo što je to dobro ispalo, kolegijalno smo postavili izložbu i izdali katalog koji predstavlja istraživanja podvodne i kopnene arheologije na lorunskom području«, rekao je voditelj projekta Vladimir Kovačić iz porečkog Zavičajnog muzeja.
Jedna od najvećih antičkih vila, ili, kako se to tada zvalo, figlina, na istarskom poluotoku od 1. do 5. stoljeća imala je svoj vlastiti pogon za proizvodnju keramike koji je radio punom parom pod paskom različitih gospodara. Možda najzanimljivija vlasnica bila je kurtizana Calvia Crispinilla, »učiteljica naslade« na dvoru cara Nerona koja je svojedobno rukovodila pogonom.
- Ona je bila fatalna žena, kurtizana, ali i poduzetnica i važna osoba. Važna je zato što pokazuje da su i žene, a ne samo muškarci, vladale u romansko doba, pogotovo u ekonomskom sektoru«, rekao je Antonio Marchiori sa sveučilišta u Padovi koji je jedan od brojnih stručnjaka koji svako ljeto dolaze u Tar i istražuju Lorun. Svi su bili zadovoljni ostvarenom izložbom, a sreću nije skrivala ni Veronika Frgačić, restauratorica iz Bordeauxa koja dolazi ovdje s obitelji šestu godinu zaredom. Oduševljena je otkrićem velike sobe pune amfora koje je, svaku pojedinačno, ručno bilježila, i kipićem boginje Izide koji je u Lorun vjerojatno donio neki od afričkih robova. No, kruna i simbol svih istraživanja ipak je kameni falus.
- Reljef s falusom snažan je simbol, ne u značenju kakvom ga vidimo danas, već kao simbol prosperiteta, a služio je i kao zaštita od uroka, ističe Francis Tassaux, profesor arheologije na sveučilištu u Bordeauxu. On je istaknuo da je nalazište važno za povijest Istre, ali i antičko razdoblje općenito. Život na Lorunu završio je krajem 5. stoljeća, no brojne amfore, ukosnice, figurice i reljefi možda mogu živjeti zauvijek.
Dio lorunskog bogatstva u Galeriji Sinčić može se pogledati svakim radnim danom od 10 do 13 sati do travnja iduće godine.
Napisala i snimila Marina DAMJAN
O istraživanjima na Lorunu
Lorun je dio područja antičkog Parencija koji se nalazi pored Červar Porta. Od 1. do 6. st. poslije Krista tamo se u posebnom pogonu za keramiku u rustičnoj vili proizvodila ambalaža, odnosno amfore. Arheolozi su, na čelu s Vladimirom Kovačićem, počeli iskopavati područje 1994. godine gdje su otkrili ne samo antičku arhitekturu, već i različite predmete za prehranu ili ukrase izrađene od metala, stakla, kosti, školjaka, a u morskom dijelu nađeni su molovi, obalna infrastruktura i jedan od najvećih bazena za uzgoj ribe na Mediteranu. Istraživanja su dio međunarodnog projekta u koji su uključeni Zavičajni muzej Poreštine, Centre Pierre Paris sveučilišta u Bordeauxu i arheološki odjel sveučilišta u Padovi.
