Pisanje nije racionalan proces - na Ljetnom sajmu knjiga predstavljen roman "Zapisi iz harema" Bajama Ilkullua
POREČ - »A koje je pravo ime autora«, upitala je jedna gospođa iz publike na kraju nešto više od sat vremena duge književne večeri.
- Pravo ime autora je Bajam Ilkullu i to tako ovdje stoji zapisano, kako bi rekli stari ljudi, odgovorio joj je s osmjehom moderator susreta Davor Šišović. Ilkullu je sjedio do njega i izgledao tako obično, ali je predstavio jedan za današnju hrvatsku književnu scenu vrlo neobičan roman - »Zapisi iz harema«.
Nakon Zagreba, jubilarni porečki Ljetni sajam knjiga imao je čast da ovaj roman sastavljen od osam priča u izdanju naklade Zoro (Zagreb – Sarajevo) predstavi istarskoj publici.
- Kad jedan čovjek izmisli cijelu jednu knjigu, onda izmisli i ime pisca da bi knjiga dobila slobodu i otišla u svijet, da bi pobjegla iz malograđanske sredine. Jer, što god objavite u Hrvatskoj odmah vas svrstaju u neku ladicu, a kad o vama ništa ne znaju, onda vas jako respektiraju. Ja sam na neki način reinkarnacija Ilkullua iz nekog doba, jer ono što sam napisao u ovoj knjizi je kao da vam netko šapće u uho. Nisam to pomoću uma izmislio, pisci znaju da pisanje nije racionalan proces. Svi likovi koji su ovdje unutra možda su nekad stvarno živjeli, kaže autor.
Knjiga doista govori o zapisima iz harema kroz koje se provlači nekoliko desetaka pripovjedača koji se često smjenjuju i mijenjaju perspektive, to su ponekad muškarci, žene, djevojčice, starci.
- Što je zapravo harem, pitao je Šišović.
- Moram reći čitateljima zapadne civilizacije da se u ovom romanu vrlo afirmativno odnosim prema islamu. Pisao sam s velikom ljubavlju prema islamu, iako sam domaći čovjek. Harem je zapravo ženski dio kuće. Pokušavam demistificirati nešto što je nemoguće demistificirati, ali u romanu ima i drugih tendencija. Pokušava se približiti psihologija ljudi iz 16. stoljeća, što je vrlo zahtjevan zadatak. Psihologija ljudi iz onoga doba zapravo je vrlo slična današnjoj, samo mi to ne vidimo, priča Ilkullu. Zanimljivost je da se radnja romana zbiva u vrijeme najvećeg procvata Turskoga carstva, ali ne govori o događajima u sultanovu haremu, već o haremu jednog običnog vezira.
- U suštini je ova knjiga i obična i neobična. Obična po tome što je zanimljiva svakome, a neobična po elementima koji su unutra skriveni. To je ono što čitatelj koji se ne bavi ezoterijom može osjetiti u knjizi. Fabula je poslužila za skrivanje onog što je skriveno, nekih suštinskih pitanja ljudske civilizacije postojanja, dodaje autor. Dotaknuli su se još nekih zanimljivih tema, od dobrog poznavanja doba, o tome može li se pisati o nekom kulturnom krugu i njegovoj povijesti ako mu se ne pripada, govoru u knjizi koji autor naziva »bosančicom« i sličnih.
Ljetni sajam knjiga odvija se u organizaciji porečke Gradske knjižnice, a sljedeći književni susret na redu je večeras u 20 sati kada u Vialima gostuje pjesnik Simone Mocenni.
Napisala i snimila V. HABEREITER
