Drugi Sabor kulture u Istri u porečkoj Sabornici
Piše Boris VINCEK
Snimio Milivoj MIJOŠEK
POREČ - Istarski župan Ivan Jakovčić i pulski gradonačelnik Boris Miletić jučer su na 2. Saboru kulture u Istri u porečkoj Sabornici potpisali pismo namjere o kandidiranju grada Pule za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Pismo su potpisali i ostali sudionici sabora, a bit će upućeno Ministarstvu kulture, odnosno Vladi Republike Hrvatske.
- Glavna motivacija da grad Pula postane Europska prijestolnica kulture 2020. godine vođena je željom za revitalizacijom gradskog imagea i međunarodnog profila grada, jačanjem prepoznatljivosti destinacije, širenjem tržišta kulturnih događaja, jačanjem kulturnog miljea te poboljšanjem kulturne infrastrukture kroz sveobuhvatan program urbane revitalizacije i korištenjem pozicije grada kao prijestolnice kulture, stajalo je u pismu koje je u cijelosti pročitao v. d. pročelnika za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica.
Nakana da Pula postane prijestolnica kulture bila je iznenađenje 2. Sabora kulture u Istri, ali župan je tu ideju spomenuo još prošle jeseni na otvaranju festivala Polis Jadran Europa, iako je tada planirana godina bila 2019. Ta vijest ipak nije bacila u sjenu glavni cilj drugog sabora, usvajanje Istarske kulturne strategije koja će biti formalizirana danas.
Nedostatak prostora za koncertnu djelatnost
Sabor su vodili Lucija Debeljuh, članica poglavarstva Istarske županije zadužena za kulturu, i Torbica, a prisutnima su se uvodnim pozdravima obratili župan Ivan Jakovčić, izaslanica ministra kulture Narcisa Bolšec-Ferri, akademik Josip Bratulić te porečki gradonačelnik Edi Štifanić.
Predsjednici radih timova, koji su proteklih mjeseci radili na nacrtu strategije, izlagali su glavne točke iz svojih domena i ukazali na mapirano stanje i buduće ciljeve koji će činiti njenu srž. Podsjetimo, radnih je timova 18: za glazbu, film, kazalište, muzeologiju, materijalnu kulturnu baštinu, nematerijalnu kulturnu baštinu, kulturni amaterizam, nakladništvo, književnost, kulturu talijanske nacionalne zajednice, likovnost, galerije, nove medijske kulture, ustanove u kulturi, knjižnice, međunarodnu suradnju, sponzorstva u kulturi i medijsku promociju.
Đeni Dekleva Radaković, predsjednica radnog tima za glazbu, je napomenula da u tom segmentu situacija nije zadovoljavajuća jer između ostalog nedostaju glazbena edukacija i prostori za koncertnu djelatnost, ali su svijetle točke Sveučilišni simfonijski orkestar i Akademski harmonikaški orkestar. Mauricio Ferlin, predsjednik radnog tima za film, kazao je da se istarska filmografija nalazi u povojima i uglavnom je na razini individualnih pokušaja, no da ima dobrih rezultata u kratkoj formi dokumentaraca, eksperimentalnog i namjenskog filma.
Branko Sušac, predsjednik radnog tima za kazalište, osvrnuo se na bogat ljudski potencijal, barem što se mladih kazalištaraca tiče, no skrenuo je pažnju na manjak producenata i kuratora koji bi kazališne proizvode distribuirali. Gordana Jeromela Kaić, predsjednica tima za ustanove u kulturi, nakon izlaganja izrazila je nezadovoljstvo s radom tima za kazalište koji, po njoj, nije meritorno pristupio zadanoj temi jer se uglavnom doticao nezavisne kazališne produkcije bez da u strategiju u većoj mjeri uklopi Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula.
Istrapedija.com na principu Wikipedije
Različitih stavova bili su i predsjednici timova za književnost i nakladništvo, Milan Rakovac i Elmo Cvek. Dok se Rakovac zalaže da se financiranju autora pristupi selektivno i individualno, od pisca do pisca, i da se ono ne bi trebalo odnositi na udruge i ostale organizacije, Cvek smatra da bi se nakladničke kuće za svoja monumentalna djela trebalo financirati unaprijed, i to od faze do faze rada te da bi za takva djela Županija trebala biti naručitelj. Cvek je dodao i da su sredstva za nakladništvo premala jer je već sadašnja produkcija nadmašila ona predviđena.
Bojan Šumonja, predsjednik tima za likovnost, potužio se da u kulturnom životu regije nema sluha za likovne umjetnike te da za vizualne umjetnosti uglavnom nedostaju izložbeni prostori. Isto tako izrazio je nezadovoljstvo zbog manjka profesionalne kritike, kako u dnevnim tiskovinama tako i specijaliziranim medijima. Bojana Ćustić Juraga, predsjednica tima za medijsku promociju, istaknula je da stručne kritike u istarskim medijima zasigurno ima, no da u razdoblju recesije kultura u nekim medijima biva najčešće zakinuta. Ćustić Juraga se dodirnula i teme odnosa kulturnih djelatnika s medijima napomenuvši da neki organizatori uopće ne brinu o medijskoj promociji, dok drugi idu u suprotnu krajnost pa od medija zahtijevaju kompletan plan praćenja događaja, pa čak i odabir novinara koji će taj događaj pratiti.
Jučer je predstavljen i novi projekt koji je inicirala Istarska županija, Istrapedija.com, svojevrsna internetska enciklopedija koja će raditi na principu poznate Wikipedije i koju će moći nadograđivati svi zainteresirani. Igor Stanišljević iz agencije Parabureau, koja je oblikovala Istrapediju, kazao je da će taj projekt zaživjeti za mjesec dana te da će imati posebnu promociju. Istrapedia.com je bogata sadržajem vezanim uz istarsku povijest, kulturu i znanost. Trenutno sadržava više od 1.500 obrađenih pojmova vezanih uz Istru, više od 2.500 fotografija te nekoliko stotina videozapisa i audiozapisa.
U poslijepodnevnim satovima sudionici sabora preselili su se u hotel Valamar Diamant gdje su nastavili raditi podijeljeni u četiri tima (podrška institucionalnoj i izvaninstitucionalnoj umjetničkoj produkciji, valorizacija kulture, umrežavanje i institucionalizacija), da bi iskristalizirali završni tekst Istarske kulturne strategije.
Danas je osim usvajanja Istarske kulturne strategije na programu prikazivanje dokumentarnog filma »Sv. Marija na Škrilinah, Beram« Mladena Lučića te predstavljanje Okvira kulturnog strateškog plana grada Pule o kojem će govoriti prof. Sanjin Dragojević.
