Logo - www-parentium.eu

Prezervativi koče baby boom

Dok je novca sve manje, seksa je sve više, pri čemu se ljudi, u stalnom strahu od gubitka posla, dodatno štite od neželjene trudnoće
05.04.2009. (Izvor:Glas Istre - Link )

Svuda u svijetu propadaju, redom, automobilska industrija i industrija općenito, banke i turizam traže slamčicu spasa, a globalna trgovina iz mjeseca u mjesec bilježi sve veći pad. Istovremeno, proizvođači prezervativa, testova na trudnoću i seksi pomagala zadovoljno trljaju ruke. Zahvaljujući recesiji, odnosno činjenici da ljudi sve manje izlaze u restorane i klubove, a sve više borave kod kuće, na svojim kaučevima te kompanije bilježe konstantan rast prodaje. Jer, dok je novca sve manje, seksa, najčešće besplatnog, sve je više, pri čemu se ljudi, u stalnom strahu od gubitka posla, dodatno štite od neželjene trudnoće i odgađaju stvaranje ili povećanje potomstva za neka bolja vremena.

Odgađaju se i rastave braka

U svijetu istovremeno raste i prodaja testova na trudnoću, ali i, kažu podaci, broj pobačaja. Durex, najveći svjetski proizvođač prezervativa, primjerice, bilježi porast prodaje od deset posto. Britanski Ocado, pak, nevjerojatan rast od 60 posto pripisuje upravo recesiji, štednji građana na velikim izdacima i uživanju u malim, besplatnim zadovoljstvima. No ta kućna zabava ima i jednu nuspojavu, zbog koje je, primjerice u SAD-u, prodaja testova na trudnoću porasla za 20 posto, nešto više u, primjerice, Velikoj Britaniji, dok neke američke države, osim toga, ove godine bilježe i rekordan broj pobačaja.

Osim žena, daleko su oprezniji i muškarci, koji se, barem kad je SAD u pitanju, sve češće podvrgavaju vazektomiji. U poplavi recesijskih napisa u američkom i britanskom tisku, nerijetko se građane podsjeća na baby boom tijekom zadnje velike ekonomske krize 30-ih godina prošlog stoljeća, kad prezervativa, testova na trudnoću i ostalog baš i nije bilo na svakom koraku i u svakom džepu. U isto vrijeme, može se pročitati u stranom tisku, zapadne države bilježe i značajan pad broja rastava braka, trend također zabilježen za posljednje velike krize, što se također pripisuje recesiji, odnosno štednji. Rastava je, naime, skup proces pa je i ovog puta nezadovoljni parovi odgađaju do završetka krize, kad će se broj rastava, procjenjuju strani stručnjaci, utrostručiti. Isto se, naime, dogodilo i nakon velike krize '30-ih.

Panika od baby booma do Hrvatske, čini se, još uvijek nije stigla, barem ne u tolikoj mjeri. Kako doznajemo u DM-u, najvećoj drogeriji u Hrvatskoj, prodaja prezervativa kod njih jest porasla, no to pripisuju otvaranju novih deset trgovina. U predstavništvu Durexa ističu, pak, da bilježe vrlo dobre rezultate jer im prodaja, što je najbitnije, nije smanjena, štoviše, bilježi blagi rast. Hrvati, u prosjeku, kupuju između 150.000 i 200.000 kutija prezervativa mjesečno, što je 85 posto od ukupno prodanih prezervativa

Hrvati se seksaju po starinski

U domaćim ljekarnama, bilo da je riječ o Zagrebu, Rijeci, Splitu ili nekim drugim gradovima, prezervativa, kažu, prodaju malo jer se oni kupuju uglavnom u trgovinama ili na kioscima, no zato primjećuju porast prodaje testova na trudnoću. Najviše se prodaju oni jeftiniji, od tridesetak kuna nadalje, što pokazuje da je novca sve manje, a brige za vlastitu egzistenciju i moguće potomstvo, sve više.

Kad su kontracepcijske pilule u pitanju, kažu u hrvatskim ljekarnama, porast prodaje općenito bilježe unatrag dvije godine, osim kratkog prekida zbog afere s Yasmin tabletama. Razlog tome, kažu, može biti ekonomska kriza, no još više od toga, vele, stupanje sve mlađih generacija u seksualne odnose.

I dok vani raste prodaja kućnih »pomagala«, poput igračaka iz seksi shopova, za čak 30 posto, kod nas se ljudi kod kuće zabavljaju na starinske načine, bez dodatnih troškova u specijaliziranim trgovinama.

Bojana MRVOŠ PAVIĆ

Hrvati troše 0,21 kutije kondoma mjesečno

Mjesečno se u Hrvatskoj potroši oko 235 tisuća kutija prezervativa, što je prilično mala potrošnja od tek 0,21 kutije mjesečno po muškarcu, ako se u obzir uzme kategorija od 1,1 milijun hrvatskih muškaraca u dobi od 15 do 50 godina.