Sve više se govori o štetnim sastojcima u kozmetici i svakim je danom sve veća osviještenost kupaca koji posvećuju pažnju čitanju deklaracija na proizvodima. Štetni sastojci dugoročno djeluju i na vaše zdravlje pa kako bismo vam barem malo pomogli prepoznati ih navodimo neke od najvažnijih u nastavku:
Mnogi su naftni derivati kancerogeni, a tu spadaju petrolatum i njegovi derivati (vazelin, petrolej, parafin), mineralno ulje. Često dolaze u kozmetici (kreme, voskovi za depilaciju, dekorativnoj kozmetici, zaštitnim kremama i kremama za njegu beba), čine kreme mazivim, omekšavaju kožu i čine je mekom i baršunastom; štite; nisu skupi. Mogu uzrokovati alergijske reakcije. Kao prirodnu alternativu koja se koristi u prirodnoj kozmetici navodimo biljna bazna ulja i biljne voskove iz organskog ili biodinamičkog uzgoja koji su bogati vitaminima i mineralima. Po svojoj strukturi vrlo su slični sebumu kože pa ih ona odlično prihvaća i apsorbira, te sjajno njeguju kožu.
Primjer: Neki sastojci iz klasičnih parfema, posebice mirisi, dobivaju se od tvari na bazi petroleja i najjači su kontaktni alergeni. Toksično djeluju na kožu, dišni, živčani i reproduktivni sustav. Istraživanja su pokazala da i najfiniji parfemi poznatih dizajnera sadrže štetne sastojke koji imaju kancerogeno djelovanje. Alternativa štetnim sastojcima su prirodna organska certificirana eterična ulja.
Ovo je jedan od najčešće upotrebljavanih sastojaka u konvencionalnoj kozmetici jer veže velike količine vode na sebe i ima veliku moć prodiranja u kožu, bolju nego glicerin, a nije tako skup. Služi i kao otapalo i vlaži kožu. Upotrebljava se u dekorativnoj kozmetici, deodoransima u spreju, antiperspiransima, proizvodima za kosu, losionima za bebe, vodicama za usta i proizvodima za samotamnjenje. Njegova upotreba je sada smanjena (smatra se da ima neurotoksično djelovanje) a umjesto njega se koriste „sigurniji“ butylene i polyethylene glycol.
Prirodna alternativa je glicerin biljnog porijekla koji kožu štiti od gubitka vlažnosti.
Opće poznat kao jedna od najopasnijih kemikalija. Kancerogena je, a nalazi se u lakovima za nokte te u raznim sintetičkim proizvodima za njegu kose, kože i tijela kao antimikrobna tvar i konzervans, ali se na deklaracijama nikada ne navodi kao „formaldehid“. Pojavljuje se pod desecima pseudonima (većina ih u sebi sadrži „form“, primjerice, „formalin“, „lysoform“ i „formalith“), ali nije uvijek naveden jer ga druge kemikalije, kao što je imidazolidinil urea, uobičajeni konzervans u šamponima, na određenim temperaturama mogu oslobađati kao nusproizvod. Prirodna alternativa i ujedno i prirodni konzervans su certificirana organska eterična ulja.
Velika grupa kemijskih konzervansa. Smatraju se sigurnim, no neka istraživanja ih povezuju s karcinomom dojke. Dokazano je da butylparaben ima estrogeno djelovanje. Na deklaracijama se pojavljuju u terminima methylparaben, propylparaben, dakle uvijek je dio riječi paraben. Koriste se u šamponima, regeneratorima, losionima i dezodoransima. Stoga potražite proizvode u kojima nema ovog štetnog sastojka.
Aromatični eter alkohol koji se upotrebljava zbog mirisa i zbog svojih konzervirajućih svojstava. Smatra se sigurnim za upotrebu u kozmetičkoj industriji. Prema nekim istraživanjima smanjuje plodnost i toksičan je za reproduktivni sustav, povećava rizik od preranog poroda. Djeluje iritirajuće na oči, pluća i kožu; slabi imunološki sustav.
Kemijski zaštitni faktor. Smatra se sigurnim sastojkom no neka su istraživanja ustanovila njegovu povezanost s rakom kože kao i njegovo snažno iritirajuće svojstvo za oči i kožu. Koristi se u make-upu, losionima za samotamnjenje i salonima za sunčanje, no i u mnogim kremama. Dokazano je i da se nakuplja u majčinom mlijeku i djeluje poput estrogena. Prirodna alternativa ovom sastojku su mineralni pigmenti poput titan dioksida koji odbija sunčeve zrake od površine kože i ne upija se u nju.
Iritira kožu i oči, može uzrokovati pojavu suhe kože i ekcema. Svojim štetnim svojstvima može izazvati promjene na DNK. Dolazi često u šamponima, pjenušavom kupkama, losionima, kremama i pastama za zube. Prirodna su mu alternativa šećerni tenzidi kao što su coco-glukozid i natrij coco-glukozid tartarat
Napisala: Dragana Klarić, savjetnica za prirodnu kozmetiku iz Biovege