Svijet vina značajno se promijenio od Hugha Johnsona i njegovog znamenitog vinskog atlasa (World Atlas of Wine) objavljenog prije gotovo 40 godina. Sve više zemalja proizvodi cijenjene vinske sorte, a među stručnjacima odavno ne vrijedi pravilo kako je plodno vinsko područje jedini čimbenik i jamac kvalitete vina i vinarstva uopće.
Potvrđuje to i nova svjetska vinska enciklopedija «Wine Opus»*, u izdanju DK (Dorling Kindersley) Publishing koja na 800 stranica predstavlja više od 4.500 vinarija podijeljenih po državama i regijama. Uz predstavljanje samih vina, autori ove knjige upućuju čitatelja na glavne proizvođače (top winery) u pojedinoj regiji te na tzv. «zvijezde u usponu».
Hrvatsku u ovoj enciklopediji predstavlja ukupno osam vinarija: pet iz Dalmacije (Dubrovački, Grgić, Korta Katarina, Korak i Zlatan Otok) dva iz Istre (Arman i Pjenušci Peršurić) te Krauthaker kao jedini predstavnik Slavonije i Podunavlja.
U kraćem uvodnom tekstu autori napominju kako se navedene glavne regije mogu podijeliti u čak 12 podregija sa preko 300 vinorodnih područja. Hrvatsku obilježavaju bijela vina, čija proizvodnja dvostruko nadmašuje onu crnih vina a kao najznačajnije navode se graševina i malvazija.
Marijan Arman, čija je vinarija proglašena vodećom za područje Istre, vrlo je zadovoljan svojim pojavljivanjem u vinskoj enciklopediji: „Izuzetna nam je čast biti prisutni u knjizi koja obuhvaća globalnu proizvodnju vrhunskih vina i koja se nalazi u svim boljim svjetskim knjižarama. Vrlo je važno da je hrvatska prepoznata kao vinska destinacija sa svojim regijama i podregijama, te nije više promatrana u kontekstu šireg područja. Smatram da se upravo u smjeru stvaranja prepoznatljivog identiteta Hrvatske kao važne svjetske vinske destinacije moraju usmjeriti naši budući napori.“