Buđenje uz kavu moglo bi postati luksuz
U svekolikoj poplavi poskupljenja osnovnih namirnica, poput kruha, mlijeka i šećera, građani Hrvatske uskoro će se susresti i s porastom cijene njihove omiljene "budilice" - kave. Globalno zatopljenje, manifestirajući se kišnim ljetima i zimama te pretjerano visokim temperaturama, nanijelo je goleme štete velikim izvoznicima i proizvođačima kave, poput Brazila i Kolumbije. Najviše su pogođeni kolumbijski uzgajivači, kojima je prinos u 2009. godini smanjen za visokih 40 posto.
Kvalitetna kava raste na višim nadmorskim visinama, gdje doslovno bujaju grmovi te biljke. Južna Amerika, zbog humusnog i vulkanskog tla, idealna je za proizvodnju tog stotinama milijuna ljudi najomiljenijeg napitka.
Viša nadmorska visina omogućuje sporije sazrijevanje zrna kave, što finalni proizvod čini u konačnici i kvalitetnijim. No, obilna kiša sprječava cvjetanje kavenog grmlja i idealna je podloga za kukce i bolesti koje napadaju plantaže kave. Sve navedeno za posljedicu će imati smanjeni prinos nakon berbe u rujnu. Postoji bojazan da bi kava Europljanima mogla postati svojevrstan luksuz.
- Treba nam nekoliko tjedana suhog vremena da bi grmovi mogli procvasti. Ako nema cvjetanja, nema ni kave, riječi su Luisa Fernanda Sampera iz kolumbijskog udruženja proizvođača kave.
Ilustracije radi, Kolumbijci su berbu 2009. godine završili sa 7,8 milijuna vreća kave, od kojih svaka teži 60 kilograma, što je u konačnici bila najslabija berba u zadnje 33 godine. Lani je kava spremljena u 8,9 milijuna vreća, dok je normalna berba između 11 i 12 milijuna vreća. Pad je i više nego evidentan.
Katastrofalne poplave koje su pogodile Brazil i Kolumbiju krajem prošle i početkom ove godine direktno su utjecale na dva milijuna ljudi koji žive od nekog oblika poslovanja s kavom, a nevjerojatnih 1,3 milijuna hektara zemlje je potopljeno.
50 kilograma kave košta oko 280 dolara, najviše u zadnjih 13 godina. Znači li to da Hrvate čeka kunu-dvije skuplji kofeinski užitak?
Po podacima Hrvatske gospodarske komore, hrvatski ugostitelji najvjerniji su kavi iz Brazila. Lani je iz te južnoameričke zemlje uvezeno 8.205 tona kave, vrijednosti veće od 21 milijun dolara. Ovog siječnja uvezli smo 465 tona brazilske kave, 220 tona manje no lani u istom mjesecu. Hrvati nakon brazilske najviše konzumiraju kavu iz Indije, odakle su lani uvezene 6.173 tone, vrijedne gotovo 12 milijuna dolara. U siječnju smo odatle uvezli 395 tona kave, 110 manje nego lani. Čini se da je recesija duboko zagrizla u novčanike i kad je riječ o omiljenom dijelu dana - ispijanju kave na nekoj od mnogobrojnih terasa hrvatskih kafića.
Podatke o godišnjoj potrošnji kave u Istri potražili smo u pulskom HGK-u, gdje su nas uputili na onaj u Zagrebu, od kojeg doznajemo da tražene podatke nemaju. Isto pitanje postavili smo i poznatom istarskom prerađivaču Ivi Ucciu Miletiću, vlasniku rovinjske tvrtke Caffe Monte, koji također veli da se u Istri statistički ne prati potrošnja kave.
Ipak, po njegovim saznanjima potrošnja raste, a razlog tomu je činjenica da se cijena napitaka od kave ne mijenja i među najnižima je u ugostiteljskoj ponudi. (Dragana ŠMITRAN/NL, GI)