Motovunska ljetna škola zdravlja nakon 19. godina postojanja poprima karakter Istarske škole zdravlje u kojoj najaktivniji Zdravi gradovi Istre organiziraju pojedine programske sadržaje za stručnjake. Tako je Zdravi grad Poreč u suradnji s Zdravim gradom Vinkovci preuzeo organizaciju stručnog seminara na temu Zdravo urbano planiranje. Naime, u europskoj mreži zdravih gradova stručnjaci različitih profila godinama su izučavali vodeće čimbenike koji utječu na zdravlje te danas sa sigurnošću dokazuju da na ljudsko zdravlje i kvalitetu života tijekom čitavog životnog puta utječu karakteristike ranog razvoja djece, odnosno psiho socijalna podrška ljudskom razvoju u najranijem djetinjstvu od prve do pete godine te uređenje okoliša u mjestima stanovanja koji stanovnicima urbanog prostora omogućava zdrav život.
Stoga je Zdravi grad Poreč uz dugoročno opredjeljenje pružanja psiho socijalne potpore svim skupinama građana, posebice djeci i mladima, i ove godine sa suradnicima iz Zdravog grada Vinkovci liderima zdravog urbanog planiranja u Hrvatskoj, postao nositeljem teme za hrvatske zdrave gradove i istarske stručnjake. Tijekom dva dana, 28. I 29. 06. 2012. u Poreču su boravili zdravi gradovi Hrvatske mreže zdravih gradova, nacionalna koordinatorica dr. Selma Šogorić, predstavnici Zdravog grada Vinkovaca i Grada Vinkovaca, stručnjaci iz komunalnih odjela i odjela za prostorno planiranje istarskih gradova, predstavnice Istarske županije, inženjeri tehničkih struka Istarske županije obveznici stručnog usavršavanja, predstavnici društava invalida Vinkovaca i Poreča te delegacija Asocijacije općina i gradova Srbije. Ovogodišnja tema posvećena je pristupačnosti urbanog prostora i osiguravanju osnovnog prava na kretanje svim građanima grada pod naslovom „ZDRAVO URBANO PLANIRANJE - OSIGURAVANJE PRISTUPAČNOSTI OSOBAMA S INVALIDITETOM I SMANJENOM POKRETLJIVOSTI“.
Koordinatorica Zdravog grada Poreč Nataša Basanić Čuš otvorila je skup i naglasila značaj pristupačnosti svih mjesta stanovanja za različite skupine građana koje su trajno ili privremeno ranjivije te naglasila da je pristupačnost prostora neophodna za nesmetano sudjelovanje u životu grada starijih i nemoćnih osoba, male djece, majki s malom djecom u kolicima te najsnažnije za osobe s invaliditetom čije je kretanje otežano i uvelike ovisi o zdravom urbanom planiranju u svakom gradu.
Damir Hrvatin, dipl. ing. arhitekture i pročelniku Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Poreča predstavio je porečku dugogodišnju strategiju planiranja i zaštite prostora, projekte prilagođavanja pristupačnosti urbanog prostora osobama s posebnim potrebama u našem gradu te predstavio načine kvalitetne komunikacije s građanima Poreča kod osmišljavanja sadržaja javnih prostora u funkciji zadovoljavanja njihovih potreba. Naveo je primjer vrlo aktualne teme uređenja urbane park šume Madonna del Monte i nedavno održanog okruglog stola na kojemu su svoje ideje i prijedloge, vezane uz budući izgled spomenute šume, iznijeli ne samo projektanti, građevinari i krajobrazni arhitekti Poreča i Istre, već i predstavnici raznih dobnih skupina građana Poreča ( od majki s djecom , odgajateljica, profesora porečkih škola,do štićenika Doma za starije i nemoćne osobe te ostali građani Poreča).
Glavna stručna voditeljica ovog bodovanog skupa za urbaniste bila je mr. sc. Mandica Sanković, dipl. ing. arhitekture i koordinatorica Zdravog grada Vinkovci. Vinkovci su grad lider zdravog urbanog planiranja u Hrvatskoj mreži zdravih gradova, a gđa. Sanković jedina koordinatorica jednog hrvatskog zdravog grada koja je po profesiji arhitektica. Gđa. Sanković održala je niz zanimljivih i iscrpnih predavanja. Naglasila je da je urbanizam multidisciplinarna znanost vezana uz gradnju novih i uređenje postojećih građevina pa i čitavih naselja te uz proučavanje njihova razvoja, strukture i života u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Zdravo urbano planiranje je ključ kojim je moguće unaprijediti društvenu zajednicu na više razina jer urbanisti utječu ne samo na pristupačnost prostora i sigurnost građevina, već i na zdravi stil života planiranjem zelenih površina, rekreacionih zona, biciklističkih staza, utječu na društvenu povezanost, kvalitetu stanovanja, zapošljavanje i zdrav okoliš za život svake zajednice.
Mr. Sanković je prikazala rezultate istraživanja provedenog 2004. godine u Švicarskoj koji su pokazali da troškovi rekonstrukcije nepristupačnih zgrada uvelike premašuju troškove izgradnje pristupačnih građevina kod kojih se pristupačnost osigurava već u najranijem procesu planiranja. Također je argumentirano prikazala da zapravo ne postoji razlika u troškovima pristupačne i nepristupačne gradnje. Pozvala je stoga urbaniste na poštivanje etike i jasnih pravila tehničke struke te osiguravanje pristupačnosti bez iznimke u projektiranju građevina i javnih površina kako bi se bezuvjetno osigurala pristupačnost urbanog prostora populaciji osoba s invaliditetom koja čini 10% ukupne populacije. Kad se ovoj brojci direktno pogođenih osoba s invaliditetom pridodaju članovi obitelji koji su uključeni u njihov život te patnje i fizička ograničenja osoba s invaliditetom tada broj građana Hrvatske koji imaju teškoća s kretanjem značajno raste kad u urbanom prostoru postoje arhitektonske barijere.
Tomislav Velić, predsjednik Udruge za pomoć osobama s invaliditetom Bubamara iz Vinkovaca, podsjetio je prisutne na zapanjujuću činjenicu da mnoge osobe s invaliditetom uopće ne izlaze na ulice i ne sudjeluju u kulturnim i društvenim sadržajima svojih gradova upravo zbog nedostatka uvjeta za slobodno, samostalno i nesmetano kretanje. Pri tom je naglasio da su potrebe osoba s invaliditetom identične onima svih zdravih osoba koje ih okružuju.
Gđa. Sanković je tijekom seminara koordinirila iznimno zanimljiv okrugli stol na temu Kako do optimalne pristupačnosti? Sudionici okruglog stola bili su inženjeri, investitori, predstavnici istarskih gradova i predstavnici udruga osoba s invaliditetom Poreča i Vinkovaca. U raspravi je izneseno mnogo primjera nepristupačnosti iz svakodnevnog života građana RH s kojima su se sudionici susreli iz uloge stručnjaka, predstavnika resornih odjela gradova ili pak iz pozicije osoba s invaliditetom. Ključno pitanje koje se provlačilo kroz sadržaj rada okruglog stola bilo je - iz kojeg razloga stručnjaci , prvenstveno urbanisti / projektanti ne provode postojeće, dobro uređene hrvatske propise koji doprinose pristupačnosti i tako doprinose nepristupačnom prostoru? Problem funkcionira kao začarani krug u kojemu osobe s invaliditetom rijetko izlaze u društvo i teško se socijaliziraju sa svojim sugrađanima jer nemaju omogućen pristup dijelovima gradova u kojima žive, zbog toga ostali građani nisu svjesni njihove brojnosti i svih životnih problema s kojima se susreću. Na okruglom stolu je istaknuto da upravo ovakve edukacije u okviru kojih se urbanisti susreću s predstavnicima osoba s invaliditetom doprinose podizanju razine svijesti i bezuvjetnog poštivanja pravila struke koja doprinose pristupačnosti urbanog prostora i zadovoljavanju potreba svih građana.
Nacionalna koordinatorica Hrvatske mreže zdravih gradova je zatražila od Zdravog grada Vinkovaca i Zdravog grada Poreča da budu nositeljima teme Zdravog urbanog planiranja na razini Hrvatske mreže zdravih gradova s ciljem edukacije i senzibiliziranja ključnih ljudi i stručnjaka RH o neizmjernom značaju i utjecaju uređenosti urbanog prostora za zdravlje svih građana i kvalitetu njihovih života u hrvatskim gradovima.
Za kraj, mr. Mandica Sanković ukazala je svim prisutnim pripadnicima svoje struke, prvenstveno tehničkim inženjerima na ogromnu odgovornost koja leži na njima kao struci i poručila : „Investitori si mogu dozvoliti da budu neuka strana, stoga mogu od nas tražiti i neizvedivo! Istovremeno, investitori nama urbanistima ukazuju ogromno povjerenje, daju nam novac da bismo projektirali u skladu s pravilima struke. Mi smo oni koji znamo, nas su učili o principima projektiranja te poštivanju pristupačnosti građevinama i javnim prostorima. Sve što trebamo je primijeniti svoje znanje te moralne i etičke principe svoje struke jer o nama ovisi kvaliteta mnogobrojnih ljudski života i zdravlje uopće“. (Zdravi grad Poreč/parentium)