Razbijanje mitova: slučaj Island

Milan Deskar-Škrbić, Arhivanalitika

* tekst se temelji se na članku u nastajanju Deskar-Škrbić, M. i Šonje, V. (2013): Uzroci krize na Islandu 2008. godine i reakcije ekonomske politike; cjeloviti članak je dostupan na www.arhivanalitika.hr

Kad se financijska kriza počela „prelijevati“ iz SAD-a u Europu u rujnu 2008. godine, jedna od prvih zemalja koja se suočila s posljedicama zamrzavanja globalnog financijskog tržišta i panike bio je Island. U samo nekoliko dana na Islandu je došlo do kolapsa 85 posto bankarskog sustava, a država je preuzela kontrolu nad tri najveće banke. Istovremeno je posao izgubilo više od 10 posto stanovništva, budući da su financije i bankarstvo bili vrlo važna gospodarska grana, a valuta je u nekoliko mjeseci izgubila gotovo 90% vrijednosti što je u maloj (mikro) otvorenoj ekonomiji dovelo do značajnog porasta cijena i vrijednosti dugova.

Iako su vijesti s Islanda u prvih nekoliko mjeseci bile zanimljive europskim i svjetskim medijima vrlo brzo je došlo do preusmjeravanja pažnje na (puno veće) zemlje PIGS-a (Portugal, Italija, Grčka, Španjolska). Budući da se o događajima i gospodarskom stanju Islanda nije previše pisalo pojavile su se špekulacije da je „medijska izolacija“ Islanda posljedica činjenice da su građani ustali protiv financijskog sustava i da su „srušili moćne bankare“ te da je Island poduzeo mjere potpuno suprotne onima koje drugim europskim zemljama preporučuju međunarodne financijske institucije pa da mainstream medijima nije u interesu prenostiti takve vrijesti.

Cijeli članak možete pročitati ovdje.