Logo - www-parentium.eu

Iz tiska izašla knjiga o budućem blaženiku Miroslavu Bulešiću, autora Fabijana Veraje

01.08.2013. (11:39)

Ovih je dana u izdanju Porečke i Pulske biskupije iz tiska izašla knjiga „Miroslav Bulešić, svećenik i mučenik - Znakoviti lik moderne povijesti Istre“ autora Fabijana Veraje, koja opisuje život mladog svećenika (1920. – 1947.). Bulešić je umro mučeničkom smrću 24. kolovoza 1947. u župi Lanišće, a sada će biti proglašen blaženim.

Prvio dio knjige donosi kratki životopis Miroslava Bulešića, od rođenja u Čabrunićima, studija u Kopru i Rimu, službovanja u župi Baderna i Kanfanar, profesorskog djelovanja u Biskupijskom sjemeništu u Pazinu, do nasilne smrti i montiranog sudskog procesa koji je uslijedio. Taj dio knjige donosi i iskaze osoba koje su poznavale Miroslava Bulešića, koje svjedoče o njegovom svetačkom životu ili pak, kao očevici, opisuju tragični događaj.

U drugom djelu opisane su povijesne prilike razdoblja talijanske uprave u Istri, zatim uloga istarskih svećenika u nastojanju za očuvanje nacionalnog – hrvatskog identiteta, događanja za vrijeme Drugog svjetskog rata te stanje u Istri za vrijeme poslijeratnih progona Crkve.

Knjigu posebno obogaćuju pisma i osobni zapisi iz dnevnika Miroslava Bulešića, iz kojih se nazire njegovo istinsko predanje vjeri, spremnost na praštanje, poziv na mir i njegova ljubav prema svakom čovjeku. Knjiga i započinje Bulešićevim pozivom na oprost, kojeg je budući blaženik zapisao u svom Duhovnom testamentu 23. travnja 1945. godine.

Bogato opremljena knjiga donosi fotografije brojnih dokumenata koji se po prvi put objavljuju: Bulešićev krsni list, njegov studentski indeks sa Papinskog sveučilišta Gregorijana, zapisnik tadašnjih vlasti o istražnom uviđaju u crkvi i župskoj kući u Lanišću, kao i medijske odjeke na zločin u Lanišću: izjavu Vladimira Bakarića, predsjednika vlade tadašnje Narodne republike Hrvatske u kojoj se krivnja za zločine u Lanišću pripisuje svećenicima. Zanimljivi su i članci koji su u kolovozu 1947. objavljeni u listu Osservatore Romano, te komentar objavljen u Vjesniku 31. kolovoza 1947. pod naslovom „Pozadina provokacije u Lanišću“, kao i pismo iz 1990. godine u kojem autor istog članka potvrđuje kako je tekst sastavio „po nalogu redakcije“ te se ograđuje od svega što je 1947. godine napisao.

Više informacija možete pronaći ovdje.