Strane banke iznijele 46 milijardi kuna
Inozemne banke ubrzale su povlačenje kapitala iz svojih kćeri u Hrvatskoj, prema najnovijem izvješću Bečke inicijative, objavljenom potkraj prošlog tjedna na mrežnim stranicama MMF-a.
Preciznije, banke sa sjedištem u zemljama eurozone nastavile su povlačenje kapitala iz svojih podružnica u gotovo cijeloj srednjoj i (jugo)istočnoj Europi. Hrvatska pritom spada među pet država koje su dobile najteže ozljede, prema podacima MMF-a za treće tromjesečje prošle godine.
Od 2008., kad je počela kriza, do kraja trećeg tromjesečja 2013. godine, banke iz eurozone povukle su 169 milijarda američkih dolara iz svojih kćeri na europskom istoku (bez Rusije i Turske), odnosno 10 posto njihova BDP-a. Iz Hrvatskle su u prošlih pet i pol godina povukle kapitala u vrijednosti od 14 posto hrvatskog BDP-a. To znači da su u inozemstvo prenijele 46 milijarda kuna, odnosno 6 milijarda eura.
Najgore je prošla Mađarska, iz koje su banke povukle vrijednost od 37 posto njezina BDP-a, a slijede je Latvija (36), Slovenija (32), Litva (22 posto) i Hrvatska (14). S malo lakšim ozljedama prošle su Bugarska, Ukrajina, Rumunjska, Srbija, BiH, Makedonija i Češka. Banke povlače novac zato što se od početka krize razdužuju i smanjuju svoju imovinu. Preostali raspoloživi kapital, pak, sele u države u kojima očekuju višu zaradu, poput Rusije i Turske.
Taj bijeg bankarskog kapitala ima teške posljedice jer za sobom ostavlja financijsku sušu. Poduzeća ostaju bez kredita potrebnih za gospodarski oporavak, upozorava Bečka inicijativa u kojoj sjede predstavnici MMF-a, Svjetske banke, Europske komisije, EBRD-a i EIB-a. Inicijativa je nastala 2009., kako bi spriječila banke iz zapadne Europe da nekontroliranim povlačenjem kapitala dovedu do kreditnog sloma u istočnim zemljama, gdje imaju kćeri.
Međutim, MMF se boji da novi val povlačenja kapitala tek slijedi. "Postoji bojazan da sadašnje smanjivanje globalne likvidnosti može pokrenuti daljnju redukciju izloženosti banaka (u srednjoj i istočnoj Europi), i to bržim tempom nego proteklih godina", upozorio je prošlog tjedna Aasim Husain, zamjenik direktora MMF-a za Europu. Raspoloživ novac u svijetu se smanjuje nakon što je američka središnja banka lani počela zavrtanje monetarnih slavina. To je potaknulo financijska previranja u zemljama u razvoju, iz kojih se zapadni kapital počeo masovno povlačiti. Počele su deprecijacije valuta i rast kamata na kredite.
Zemlje poput Hrvatske, koje izlazak iz krize temelje na priljevu privatnog kapitala iz inozemstva, mogle bi ove godine doći u slijepu ulicu. Prema nalazima MMF-a, bankarski kapital odlazi, novi investitori ne dolaze, a kamate na kredite rastu, pa je pitanje kako će se pokrenuti i financirati rast gospodarstva. Mnoge su tranzicijske zemlje lani zabilježile blagi rast BDP-a. No, njihov oporavak dogodio se bez kredita, a uglavnom uz pomoć većeg izvoza, upozorava Bečka inicijativa.
Presušila i inozemna ulaganja
Povlačenje bankarskog kapitala nije jedini udarac Hrvatskoj. Presušuju i inozemne investicije u zemlje središnje i (jugo)istočne Europe, pa su mnoge od njih doživjele "dvostruki udarac", prema riječima Husaina iz MMF-a. Inozemne izravne, portfeljne i druge investicije u te države smanjuju se od početka krize, ali u trećem tromjesečju 2013. prvi put su od početka 2009. otišle u minus, prema Bečkoj inicijativi. To znači da banke i drugi inozemni ulagači, koji su prije krize pohrlili u istočnu Europe i Hrvatsku, sada te zemlje ostavljaju na cjedilu. Sada iz njih iznose kapital, a novi ulagači sa svježim kapitalom ne dolaze.