Problemi sa krvnim tlakom
Krvni je tlak onaj koji pritišće stijenke krvnih žila i tako čini da krv njima teče. Pumpa krv koji se povisuje kad ga ono izbacuje (sistola), a snizuje kad ga ulijeva (dijastola).
Normalan krvni tlak iznosi 120/80 (mmHg – milimetara stupaca žive). Gornji tlak je sistolički (prvi zvuk u slušalicama stetoskopa), dok je donji dijastolički (zadnji zvuk).
Mijenja se ovisno o vanjskoj temperaturi (kada je toplo pada, a kad je hladno raste), fizičkom naporu, stresu, zdravlju, okolišu, srčanoj snazi, funkciji bubrega i štitnjače.
Postoje 3 problematična tlaka sa kojima se ljudi bore: visoki, niski i varijabilni.
Visok krvni tlak ili hipertenzija
Visok krvni tlak dovodi do oštećenja krvnih žila, i jedan je od glavnih uzročnika srčanog i moždanog udara. Lagano visok je oko 140/90, umjereno visok 165/105 i jako visok 180/110 i više.
Visok krvni tlak još se naziva i "tihi ubojica", jer osoba zbog navikavanje tijela na njega često ne prepoznaje znakove bolesti.
Istraživanja pokazuju da je hipertenzija češća u muškaraca nego u žena, a najčešća u starijih osoba i biznismena. Simptomi mogu biti glavobolja, šum u ušima te lupanje srca.
Uzrokuju ga jaki akutni i kronični stres, višak tjelesne težine, nagle hormonalne promjene, šećerna bolest i povišene masnoće u krvi.
Visokotlakaši moraju voditi smiren način življenja, redovno prakticirati vježbe opuštanja, zdravo se hraniti bez mnogo masnoća i soli (oko 1-2 grama maksimalno), piti minimalno litra do litra i pol vode dnevno, obavezno iz upotrebe izbaciti alkohol i cigarete (samo jedna cigareta povećava broj srčanih otkucajan 20-30%), svakodnevno se šetati u prirodi, vježbati yogu, plivati, plesati ili obavljati neku drugu, ne odveć napornu tjelesnu aktivnost.
Nizak krvni tlak ili hipotenzija
O niskom krvnom tlaku ili hipotenziji se manje govori nego o visokom, jer ne vodi ozbiljnim bolestima, mada zagorčava život onima koji ga imaju. Lagano nizak je oko 110/70, umjereno nizak 90/60 i jako nizak 70/50 i manje. Bez obzira na brojna istraživanja, još uvijek nisu poznati uzroci hipotenzije.
Nizak tlak je češći među djecom i mlađim odraslim osobama, te sportašima (fizički napor snizuje tlak). Manifestira se kao omaglica, vrtoglavica, gubitak svijesti, umor, malaksalost, poremećaj sna, anksioznost, osjećaj slabosti, osjećaj gubitka ravnoteže i sl. Okidači niskog tlaka su naglo ustajanje, gubitak kilograma, vježbanje koje se provodi duže vremena, dehidracija, depresija, obilna krvarenja i drugo.
Niskotlakaši pate od glavobolje, bolova u mišićima, umora, lako gube snagu, muti im se vid, teško dišu, teško se kreću i promjenjivog su raspoloženja. Trebali bi dnevno piti oko dvije litre vode, unositi u organizam barem 5-6 grama soli (po mogućnosti himalajske), te jesti 5-6 manjih obroka bogatih kalijem i vitaminom C. Od namirnica za njih su pogodne kupine, maline, borovnice, jagode, crni ribiz, banane, kivi, agrumi, breskve, višnje, trešnje, integralna riža, kukuruz, krumpir, cikla, rajčica, peršin, špinat, brokula, salata i dr. Preporučuju se zeleni čaj, ružmarin, kopriva, imela, sladić i glog. Kava se ne preporučuje, unatoč općem uvjerenju da je "lijek" za niski tlak, jer najnovija istraživanja pokazuju da kofeinski napici ne pridonose zdravoj regulaciji krvi, jer potiču povećano izlučivanje tekućine iz tijela.
Varijabilni krvni tlak
Varijabilni krvni tlak je onaj o kojem se najmanje zna, a zadaje najviše muka pri liječenju, jer se radi o izmjeni niskog i visokog tlaka. On u sebi sadrži zbroj simptoma hipotenzije i hipertenzije, a ljudi koji pate od njega često, kad im nije dobro, nisu sigurni muči li ih visoki ili niski tlak u određenom trenutku, pa ne znaju kako postupiti. Npr. povećan unos soli će pomoći ako je tlak nizak, ali ako je visok stvorit će još veći problem. Stoga takve osobe tlak moraju mjeriti više puta dnevno. Liječenje je izuzetno zahtjevno i individualno, zato se ništa ne smije poduzimati na svoju ruku, odnosno bez dogovora sa liječnikom.
Ovaj tlak može biti jako opasan kada dođe do približavanja sistoličkog i dijastoličkog tlaka (kada gotovo nema razlike među njima), jer se tada srce ne može puniti krvlju.
Preporučuje se oko dvije litre tekućine dnevno i prosječan unos soli (2,4 grama dnevno), prehrana bogata svježim voćem i povrćem te duge i lagane šetnje u prirodi.
Sve savjete koji su opisani u ovom članku provodite na vlastitu odgovornost uz konzultaciju sa osobnim liječnikom.
Tekst napisala Conny Petö Đeneš, transpersonalna psihologinja, alternativna seksologinja i terapeutkinja prirodne medicine, te voditeljica Centra Zdravlja Harmonija - www.nebeska-harmonija.hr.