EK: Smanjite plaće i otežajte odlazak u mirovinu
Hrvatska je poduzela učinkovite mjere kako bi smanjila svoj proračunski deficit i zauzdala rast javnog duga, ocijenila je to Europska komisija promatrajući mjere što ih je Hrvatska najavila u trogodišnjem razdoblju kroz proceduru prekomjernog deficita.
Komisija ocjenjuje da trenutačno nisu potrebni daljnji koraci, ali najavljuje da će pratiti, i to pažljivo, proračunska kretanja u Hrvatskoj.
U preporukama Vijeća za financijske poslove ističe se i osam preporuka Hrvatskoj za 2014. i 2015. godinu, ali one se uglavnom tiču mjera koje je Hrvatska već najavila, samo se od Vlade traži da bude aktivnija i ustrajnija u njihovu provođenju. Tako se u prvoj mjeri ističe potreba da se donese konkretna strategija za reformu oporezivanja imovine što praktički znači da Komisija želi znati kako će izgledati porez na nekretnine i prihod od kamata na štednju što ih je Vlada i najavila u travnju ove godine.
Unatoč stalnim negodovanjima poslodavačke udruge, ali i glavnih oporbenih stranaka, primjerice HDZ-a, zbog porezne presije u Hrvatskoj, Komisija traži da se dodatno poboljša porezna disciplina i da Porezna uprava postane još učinkovitija. Pritom se pozivaju i na to da Hrvatska ima veliki problem u nenaplaćenim porezima iz prethodnih godina.
Uz to Komisija u svojoj analizi ističe da je prihodovni dio proračuna ograničen uskom definicijom osnovica za naplatu poreza, ali da ti porezi omogućuju stabilan prihod, te da u velikoj mjeri ne narušavaju gospodarski rast. I ta je ocjena u suprotnosti s tvrdnjama gospodarstvenika, ali i HDZ-a, da Hrvatska ima poreznu presiju odnosno prevelike poreze koji narušavaju ili sprečavaju gospodarski oporavak.
Vladi se preporučuje da ubrza i donošenje zakona kojima će se izjednačiti dob za umirovljenje žena i muškarac te savjetuje da se to učini do ožujka 2015.
Uz to, traži se i poticanje odlaska u mirovinu sa 67 godina i ograničenje za rano umirovljenje te stroža kontrola invalidskih mirovina. Do ožujka 2015. trebalo bi, savjetuje se iz Komisije, provesti i reformu zakona o radu kako bi se olakšali uvjeti za otpuštanje, koje bi trebalo biti i jeftinije. Traže se promjene i u politici plaća koje su po mišljenju Komisije još uvijek veliki trošak za proračun jer je prosječna plaća neprimjereno visoka s obzirom na veliki broj nezaposlenih.
Potrebno je nastaviti i reformu zdravstvenih sustava kako bi sredstva potrošena posebice u bolnicama dala doista najbolju skrb osiguranicima.
U preporukama se ističe i to da su predstečajne nagodbe dale rezultate u restrukturiranju gospodarstva, ali da je nužno učiniti neke promjene kako bi se ojačala uloga trgovačkih sudova u kontroli provedbe tih nagodbi i kako bi se otklonila bilo kakva sumnja u netransparentnu ulogu države.
U sustavu socijalne skrbi traži se još jača integracija svih naknada te upozorava da Hrvatskoj prijeti najveći postotak siromašnih građana od svih članica EU-a. Posebno se ističe visoka nezaposlenost mladih sa stopom od 50 posto te se napominje da Hrvatska nedovoljno sredstava troši za poticanje zapošljavanja mladih i starijih osoba. (J. MARIĆ/NL)