Zašto u EU-u ne živimo europski
Političari su priznali: hrvatski građani ni godinu dana nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije ne žive ni drukčije ni imalo bolje nego dok se još čekalo ostvarenje toga povijesnog cilja.
- U svakodnevnom životu građana nije se puno toga promijenilo ulaskom Hrvatske u EU jer je godinu dana zapravo prekratko razdoblje za konkretne promjene. Najuočljivija promjena je odlazak u susjednu nam Sloveniju i Italiju, gdje u praksi vidimo slobodan protok ljudi i robe, što je i jedno od osnovnih načela EU-a, kaže istarski župan Valter Flego.
- U zabludi su bili oni koji su očekivali epohalne pomake pri ulasku u EU. To je kao kad dobijete vozačku dozvolu, sada treba naučiti voziti po pravilima. Stvorene su pretpostavke za razvoj, ali bez uključivanja glave i kreativnosti neće biti pomaka, smatra predsjednik HSU Silvano Hrelja..
SDP-ova saborska zastupnica Tanja Vrbat Grgić smatra da "Unija nije bila cilj sam po sebi, nego sredstvo za bolji život građana." Objašnjava da smo se ubrzano navikli na mnoge dobre strane članstva u EU-u. - Odahnuli smo novim načinom prelaska državne granice bez stresa, troškovi roaminga su manji, a studenti koji studiraju u Sloveniji ili Italiji trebaju puno manje papirologije za upise. Ima dosta pozitivnih primjera iz života. Još treba puno raditi na povlačenju sredstava, no čini mi se da se očekuje da će nam netko drugi pisati projekte," kaže SDP-ova Tanja Vrbat Grgić.
Za saborskog zastupnika Damira Kajina, predsjednika stranke Istarski demokrati, Europska unija je skupa neminovnost. - Ne živimo ni bolje ni drukčije nego prije, kaže Kajin i dodaje: "Unija je neminovnost koja je danas i Hrvatskoj i Istri više teret nego korist. Ali sutra bi se to moglo izroditi u nešto drugo. Najveći nam je teret financiranje institucija u Bruxellesu u iznosu od četiri milijarde kuna za ovu godinu. Ono što je najgore u tome je da razvojne prioritete u Hrvatskoj našim novcem određuje Bruxelles. komentira nezavisni zastupnik Damir Kajin. (Piše Dubravko GRAKALIĆ)
